Poreska reforma i rasterećenje privrede su ključno pitanje od čijeg rješavanja zavisi opstanak kompanija u Federaciji Bosne i Hercegovine i zadržavanje radnika. Posebno su pogođene IT kompanije čiji zaposlenici imaju znatno veće plate u odnosu na druge industrije.
''Visoke stope doprinosa na plate djeluju izrazito nepovoljno na sve radnike i poslodavce u FBiH, za Bloomberg Adriju kaže Damir Maglajlić, direktor Bit Alijanse, asocijacije koja okuplja najveće IT kompanije u BiH.
Osvrćući se na amandmane Vlade FBiH na Prijedlog zakona o doprinosima kojima se zbirna stopa doprinosa smanjuje na 31,5 posto, Maglajlić kaže da, iako je svako smanjenje napredak u odnosu na dosadašnje stanje, ovo nije dovoljno rasterećenje za IT industriju.
Pročitaj više: Poreska reforma između rasterećenja privrede i budžetskih prihoda
''Jasna nam je pozicija Vlade FBiH koja je dužna voditi računa o stabilnosti budžeta i fondova, ali naša je procjena kako će odsustvo hrabrosti da se zaista osjetno smanje ovi troškovi poslodavaca i tako potakne rast plata u konačnici voditi do gubitka radnih mjesta, jer će kompanije početi gubiti utakmicu na međunarodnom tržištu i veliki broj kadrova će otići iz BiH'', ističe Maglajlić.
Ukoliko se doprinosi ne smanje, zapravo će budžeti i fondovi biti na udaru, smatra Maglajlić/ Bit Alijansa
Jedna od kočnica smanjenja doprinosa jeste i strah za budžetske prihode. Stoga Maglajlić smatra da, ukoliko se doprinosi ne smanje, zapravo će budžeti i fondovi biti na udaru i imat će problema s održavanjem likvidnosti jer jednostavno neće biti dovoljno jake privrede koja će ih puniti.
Ukoliko bude usvojen ovaj amandman, prosječna ušteda prema kalkulacijama Vlade FBiH je oko 50 KM po radniku s prosječnom platom, što znači da je to u IT sektoru, koji ima duplo veću prosječnu platu, oko 100 KM mjesečno po radniku. Taj iznos nije dovoljan kao moguće povećanje plata koje bi dovelo do zadržavanja kadrova i njihovo vraćanje u BiH.
''Ova reforma treba i može osigurati značajan rast i razvoj, ali ona zaista mora dovesti do mogućnosti da kompanije značajno mogu povećati plate, ali da time ne ugroze svoje poslovanje'', dodaje Maglajlić.
S obzirom na veliku potražnju za IT kadrom te na prihode koje ova industrija generira, Maglajlić ističe da IT sektor posluje po identičnim uslovima koji važe za ostali privredni sektor u Federaciji BiH.
Hitna reakcija
''To znači da za njegov razvoj nisu predviđene bilo kakve posebne olakšice, niti postoje neke druge mjere kojima bi ovaj sektor bio prepoznat kao sektor od posebnog interesa za ekonomiju BiH ili FBiH, što u vremenu globalne digitalne transformacije smatramo očekivanim i što čine sve države, naročito u regiji'', dodaje Maglajlić.
Stoga je Bit Alijansa još 2019. pripremila i putem nekoliko zastupnika uputila amandman na Prijedlog zakona o doprinosima FBiH koji bi, pojednostavljeno rečeno, omogućio podizanje plata radnicima u IT sektoru do 20 posto bez dodatnih troškova za doprinose.
''Ova mjera omogućila bi značajno rasterećenje cijene rada visokokvalificiranih radnika, što bi sigurno imalo kao rezultat zaustavljanje daljnjeg odliva kadrova i stvaranje realnih pretpostavki za njihov povratak'', kaže on.
Ovakvo rješenje bi doprinijelo i ukupnom povećanju konkurentnosti IT sektora FBiH u odnosu na konkurenciju iz drugih država, što osim razvoja postojećih kompanija može predstavljati i potencijalni faktor privlačenja novih domaćih i stranih investicija u ovoj industriji.
''Ono što je najbitnije jeste da ovakav pristup ne dovodi do bilo kakvog gubitka prihoda za budžete i vanbudžetske fondove'', pojašnjava Maglajlić.
Počitaj više: Uz olakšice i rasterećenje, prihodi IT sektora bi dosegli dvije milijarde KM
IT sektor trenutno može zaposliti novih 500 radnika
Rast IT sektora se ne može bazirati na outsourcingu
Pet stvari koje trebate znati ukoliko želite raditi u IT sektoru
Dodaje da imaju kontinuiranu komunikaciju s praktično svim političkim strankama u Parlamentu FBiH i imaju načelnu podršku ne samo za amandman već za generalno potrebu da se kreiraju mjere i iskoristi potencijal IT sektora. Međutim, ističe da je potrebno djelovati što hitnije.
''Ako to ne uradimo mi, onda treba znati da to rade naši susjedi, ali i skoro sve druge države u Evropi, i onda ćemo gledati kako naši ljudi rade za te kompanije i kako te države snažno grabe naprijed, dok mi stagniramo i u konačnici gubimo trku s drugima. To ne mora biti tako, ali je potrebno djelovati i to brzo'', zaključuje Maglajlić.
.webp){kind=icon}
