Od januara do oktobra 2022. godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od 16 milijardi i 566 miliona KM, što je za 28,5 posto više nego u istom periodu prošle godine, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.
S druge strane, uvoz je iznosio 26 milijardi i 182 miliona KM i veći je za 34,7 posto u poređenju s deset mjeseci prošle godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio devet milijardi 616 miliona KM.
''Obim vanjskotrgovinske razmjene BiH u posljednje dvije decenije porastao je četiri puta i u 2021. godini iznosio je više od 35 milijardi KM'', navodi se u analizi ''Vanjskotrgovinska razmjena BiH u zadnje dvije decenije'' ekonomista Samire Sulejmanović i Faruka Hadžiomerović.
Kako navode, izvoz BiH u 2021. godini bio je šest puta veći od vrijednosti zabilježene 2000. godine. Uvoz je s druge strane povećan tri puta.
''Takva kretanja pogodovala su postupnom uravnoteženju uvoza i izvoza na pozitivan način'', navode u analizi.
Kada je riječ o deficitu, u analizi se navodi da u 2021. godini trgovinski deficit BiH s Kinom čini gotovo jednu četvrtinu ukupnog trgovinskog deficita te godine.
Pročitaj više: Izvoz u evrima ojačao Srbiju, BiH i S. Makedoniju
Izvoz robe u trećem kvartalu skočio za skoro 50 odsto
Ećo: Drvna industrija BiH povećala izvoz
'Ulazak Hrvatske u Šengen komplikuje prelazak robe na granici BiH'
''Budući da je izvoz BiH u Kinu vrlo mali, negativan saldo u robnoj razmjeni s ovom zemljom značajno utiče na bilans ukupne robne razmjene BiH'', pojašnjavaju u analizi.
Izvoz u Kinu za 10 mjeseci ove godine iznosio 1,8 miliona KM, dok smo s druge strane uvezli robe u vrijednosti od 2,1 milijardu KM.
Slični nalazi su i za robnu strukturu trgovinskog deficita. Podaci za 2021. pokazuju da je najveći dio deficita nastao u uvozu naftnih derivata, ličnih vozila, naftnog plina i telefonskih aparata.
''Kako se ovi proizvodi ne mogu proizvoditi u BiH, očito je da srednjoročno i dugoročno ne postoje mjere koje bi mogle popraviti dio deficita uzrokovan uvozom navedenih proizvoda'', navodi se u analizi.
Očekivano, Evropska unija je najznačajniji vanjskotrgovinski partner. U zemlje EU je izvezeno robe u vrijednosti od 12 milijardi i 247 miliona KM. Izvoz je u poređenju s istim periodom prošle godine veći za 29,2 posto. Uvoz je iznosio 14 milijardi i 870 miliona KM, što je više za 28,8 posto u poređenju s deset mjeseci 2021. godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 82,4 posto.
Izvoz u zemlje CEFTA-e je iznosio tri milijarde i 19 miliona KM, što je za 42,2 posto više nego u istom razdoblju 2021. godine. Uvoz je iznosio tri milijarde i 231 milion KM, što je za 29,4 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine.
Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 93,4 posto.
.webp){kind=icon}
