.webp){kind=icon}
Ulaskom Hrvatske u Šengen zonu 1. januara postoji izvjesna opasnost za BiH da će se zakomplikovati prelazak ljudi, kao i robe, bez obzira na to da li je riječ o kvarljivoj ili nekvarljivoj, tako da je neophodno osposobiti još jedan granični prelaz s kompletnim inspekcijskim nadzorom, rekao je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Marinković je izjavio da Šengen podrazumijeva administriranje na poseban način svih onih koji su registrovani za prelazak granice, te da su iz tog razloga zamolili kolege iz Hrvatske privredne komore da pomognu u identifikaciji tih problema, s obzirom na to da su oni bili u istoj poziciji donedavno, kada je Slovenija bila u Šengenu, a Hrvatska nije.
"Željeli smo od njih da čujemo kakve su probleme imali i način na koji su ih rješavali kako bismo mogli pravovremeno našim nadležnim organima skrenuti pažnju na to te predložiti mjere za način rješavanja tih problema", rekao je Marinković i dodao da se uskoro očekuje sastanak s predstavnicima Hrvatske privredne komore.
S jedne strane, prema njegovim riječima, privredna aktivnost u BiH raste, tako da postoji potreba za povećanim transportnim uslugama, što opet ima veze i s prelascima granice.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore rekao je za Srnu da se u posljednjih šest godina povećao prelazak teretnog prevoza robe preko graničnih prelaza za oko 40 odsto, uglavnom prema EU.
Zdravko Marinković (Srna)
"Imamo ogroman broj graničnih prelaza prema EU, odnosno Hrvatskoj, ali nisu svi adekvatno opremljeni, niti se preko njih može vršiti transport robe. Nemamo druge vidove transporta za robu osim drumskog, tako da prevoz naše robe iz zemlje i u zemlju zavisi od kamionskog prevoza", naveo je Marinković te dodao da je prevoz robe željeznicom slab, a da brodski prevoz ide preko luke Ploče, što je nedovoljno.
Što se tiče prevoza robe ka EU, odnosno prema Hrvatskoj, on je podsjetio da BiH ima već godinama velike probleme sa zagušenošću granice u periodu kada se izvozi lako kvarljiva roba, odnosno sezonska - voće i povrće koje ne trpi dugo čekanje.
Marinković je rekao da postoje samo dva granična prelaza koja su opremljena adekvatnim službama za prelazak te robe, a to su Gradiška-Stara Gradiška i Bijača-Nova Sela.
"To nam se ljetos desilo u julu i avgustu, imali smo nekoliko sastanaka i razgovora na kojima smo donosili određene zaključke te predlagali nadležnim organima na nivou BiH mjere kako bi se taj problem trenutno razriješio, jer su gubici dvostrani", naveo je Marinković.
Prema njegovim riječima, gube proizvođači čija roba se transportuje, jer im ona kalira, zato što je puna vode koja isparava, čime se gubi kvalitet, a što dovodi do raskidanja ugovora ili se plaćaju cijene koje nisu ugovorene.
Marinković je naveo da su na gubitku i prevoznici koji vrše uslugu transporta, jer čekaju na graničnim prelazima, te je istakao da je sve to bilo uzrokovano nedovoljnim brojem fitosanitarnih inspektora i neusklađenošću radnog vremena na granici s jedne i s druge strane.
Bloomberg
On je naglasio da su tada tražili i da pojedini organi koji "gazduju" granicom - Granična policija i Uprave carina obezbijede i takozvane zelene koridore, da se prevoznici s hladnjačama prioritetno propuštaju, odnosno dovode u poziciji da mogu što prije obaviti taj pregled.
"Tražili smo i da se rad kontrolnih organa koji izdaju fitosanitarne certifikate produži i da se usklade njihova radna vremena s BiH i hrvatske strane kako bi propulzivnost granice bila što bolja", podsjetio je Marinković te dodao da to nije realizovano, tako da su privrednici na kraju sezone zabilježili gubitke.
Sve ovo što se dešavalo, prema njegovim riječima, pokazuje da je neophodno da se broj BIP-ova /graničnih prelaza s kompletnim inspekcijskim nadzorom/ poveća.
"Naš je prijedlog da se granični prelaz Svilaj, ako ne može ništa drugo, osposobi na takav način, kako bi se povećao protok lako kvarljivive robe", ponovio je Marinković.
