Usljed rasta cijena energenata, sirovina i proizvodnih usluga te pokidanih lanaca snabdijevanja, inflacija u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) nastavila je da raste. Skok cijena na mjesečnom nivou iznosi 2,5 odsto, dok je godišnji nivo inflacije u oktobru dostigao 19,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci Federalnog zavoda za statistiku.
Godišnji rast cijena najveći u oblasti stanovanja i energenata
Posmatrajući godišnji rast, cijene su najviše povećane u odjeljku stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata (33,4 odsto).
Značajan rast od 25,8 odsto registrovan je na cijenama hrane i bezalkoholnih pića, dok je prevoz skuplji za 25 odsto. Troškovi za restorane i hotele, kao i za namještaj, kućanske uređaje i redovno održavanje rasli su oko 11 odsto na godišnjem nivou.
Mjesečni rast
Potrošačke cijene u oktobru ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, najviše su rasle u oblasti stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata (8,2 odsto).
Rasle su i cijene namještaja, kućanskih uređaja i redovnog održavanja kuće za 2,8 odsto, dok su hrana i bezalkoholna pića poskupjeli za 1,8 odsto u oktobru u odnosu na mjesec prije.
Skuplji je i prevoz (1,5 odsto), obrazovanje (1,3 odsto), rekreacija i kultura (1,1 odsto)… Cijene su pale u odjeljku komunikacije za 0,1 odsto.
Podsjećamo, inflacija u eurozoni u oktobru dostigla je novi rekord od 10,6 odsto uprkos naporima Evropske centralne banke (ECB) da se izbori s povećanjima potrošačkih cijena odustajanjem od ekstremno niskih kamatnih stopa.
Više: Inflacija u eurozoni ponovo rekordna, krivac cijene energenata
Podaci Eurostata objavljeni u četvrtak pokazali su da su potrošačke cijene u cijeloj Evropskoj uniji na godišnjem nivou porasle za 11,5 odsto.
Muamer Halilbašić, direktor Ekonomskog instituta u Sarajevu, gostujući u Sedmici kazao je kako su posljednja kriza i njom izazvana inflacija još jednom potvrdile čuvenu teoriju Miltona Friedmana da je inflacija uvijek i svuda monetarni fenomen.
U slučaju BiH inflacija se najdirektnije veže za dešavanja u Evropskoj uniji, dodao je te kazao kako su se vlasti isključivo bavile posljedicama.
"Vlasti su znale ograničiti marže za neke proizvode, ali su eskalirale kod energenata, posebno za pelet, te je došlo do fiksiranja plafona cijena", izjavio je.