Svjetska banka očekuje da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine iznositi četiri odsto u 2022. godini, ali su i dalje prisutni domaći i vanjski rizici, istaknuto je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja Redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana.
Izvještaj su predstavili šef kancelarije Svjetske banke u BiH i Crnoj Gori Christopher Sheldon i viši ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koji su naveli da je ekonomski učinak svih šest ekonomija Zapadnog Balkana i dalje pod uticajem rata u Ukrajini i posljedičnog naglog povećanja cijena energije i usporavanja globalnog rasta.
"lako je rast u prvoj polovini ove godine prevazišao očekivanja za BiH, jasno je da prisutni šokovi na tržištu mogu uticati na izglede za zemlju u srednjoročnom periodu. Na izglede u regiji utiče kombinacija šokova. Čvrste veze BiH s regijom i strožiji globalni uslovi finansiranja, kao i očekivano usporavanje i domaće i vanjske potražnje, takođe će imati uticaje na izglede za BiH", naveo je Sheldon, prenijela je Fena.
Ekonomski rast, predvođen potrošnjom i investicijama u prvoj polovini ove godine, kako je rekla Hlivnjak, pokazao se jakim, prevazilazeći očekivanja.
"U BiH, kao i u svim drugim zemljama Zapadnog Balkana došlo je do rasta. U 2021. godini taj rast nas je sve iznenadio i dostigao je 7,5 procenata prema podacima Agencije za statistiku BiH (BHAS). Rast je nastavljen u prvom kvartalu (5,8 procenata) i drugom kvartalu (5,9 posto) ove godine", dodala je Hlivnjak.
Povećana zaposlenost
Kada se posmatra situacija u vezi s potrošnjom, kako je navela, to nije dugoročno održiv model za BiH, jer povećanje potrošnje ne kreira dodatnu vrijednost i ne može stvoriti nova radna mjesta i imati produktivniji otisak na progres jedne ekonomije. Naglasila je da je u svim zemljama regiona došlo do povećanja zaposlenosti, pa tako i u BiH.
"Ono što je problematično i što nas sve zabrinjava i u Svjetskoj banci, ali pretpostavljam i svako domaćinstvo u BiH, jeste nastavak rasta inflacije, koja je uglavnom uvoznog karaktera. Trgovinski deficit se produbljuje zbog povećanog uvoza, izvoz se takođe povećava, ali ta dominacija uvoza je toliko značajna da je u neto iskazu trgovinski deficit ipak velik i on doprinosi povećanju deficita tekućeg računa", dodala je Hlivnjak.
Više: Povećan izvoz robe iz BiH, ali spoljnotrgovinski deficit i dalje visok
Naglasila je da će se rast nastaviti u narednom periodu i da je za 2022. očekivanje da, uslijed usporavajućih faktora rasta, bude oko četiri procenta što je, kako je rekla, svakako dobro, ali nedovoljno da bi se značajnije pokrenule jače strukturne reforme. U srednjoročnom periodu se takođe očekuje nastavak rasta, međutim na nekim nižim osnovama koje su takođe podložne rizicima, tako da je moguće da će doći do dalje revizije tog rasta, zavisno od toga kako se rizici budu manifestovali.
"Kada je riječ o domaćim rizicima, među njima je povećana politička neizvjesnost i slabo provođenje reformi, a strani rizici među ostalim se odnose na prisutnost rata u Ukrajini i geopolitičke tenzije", navela je Hlivnjak.
Pored pooštravanja uslova finansiranja, izvještaj ističe i da su prisutni rizici od rasplamsavanja Covid-19 u zimskom periodu, kao i daljnji pritisak na globalne lance snabdijevanja.
Podsjećamo, Analitički tim Bloomberg Adrije uradio je regionalnu analizu u kojoj je utvrdio da, nakon odličnih rezultata privrede od početka 2021. zemlje Adria regije čeka slabljenje rasta BDP-a do kraja 2022, a posebno u 2023. godini.
Više: Zemlje regije čeka slabiji rast BDP-a u ovoj i idućoj godini
Što se tiče BiH, analitičari prognoziraju da će rast privredne aktivnosti u BiH do kraja ove godine usporiti i da će iznositi 3,5 odsto na godišnjem nivou, prvenstveno jer je potrošnja domaćinstava pod uticajem inflacije koja raste.
Više: Manja potrošnja zbog inflacije obara BDP u BiH na 3,5 odsto
"Za 2023. godinu očekujemo usporavanje BDP-a u BiH na 1,7 odsto, usljed pada ulaganja i izvoznih prilika, kako zbog nepovoljnog inostranog okruženja, koje je evidentno tokom ove godine, tako i zbog usporavanja potrošnje domaćinastava zbog konstantnog povećanja cijena", ističu analitičari.
Doznake iz inostranstva, koje nisu zanemarive u BiH, ocjenjuju kao ključni element koji sprečava značajnije usporavanje ukupne ekonomske aktivnosti.
.webp){kind=icon}
