Procjene Svjetske banke za 2022. kažu da je BDP Bosne i Hercegovine u odnosu na 2021. imao realni rast od četiri posto, a pretpostavlja se da će tendenciju rasta imati i u 2023. i 2024. godini, ali manji nego prethodnih godina. BDP će u 2023. imati porast od 2,5 posto u odnosu na 2022. godinu, a u 2024. će imati porast od tri posto u odnosu na 2023.
U prethodnom izvještaju Svjetska banka je također procijenila ekonomski rast na četiri posto za 2022. godinu, navodeći da je snažna ekonomska aktivnost nastavljena u prvoj polovici 2022. realnim rastom proizvodnje od 5,9 posto na godišnjem nivou, s porastom ulaganja od 24 posto, dok je privatna potrošnja ostala snažna, podržana doznakama i kreditnim rastom.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u trećem kvartalu 2022. BiH bilježi realni rast BDP-a od 2,6 posto u poređenju s istim kvartalom prošle godine. U odnosu na drugi kvartal, BDP bilježi rast od 1,4 posto.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kazao je za Bloomberg Adriju da ova stopa i dalje nije dovoljna za ekonomski rast BiH.
Ukoliko se zadrži stopa od 2,6 posto, što je malo vjerovatno, ona je i dalje jako niska i ne omogućava "oporavak u odnosu na pretpandemijsku krizu", a naročito ne neki ozbiljniji rast.
"BiH trebaju jako visoke stope rasta da bi uopšte dostigla i ono gdje je ranije bila, a kamoli nivo koji joj je potreban", objašnjava Gavran.
Prema njegovim riječima, ono što će najviše utjecati na to da li će BiH 2023. godine imati recesiju i ekonomsku krizu ili će je uspjeti ublažiti i izbjeći, zavisi od nove vlasti.
Ekonomski rast Zapadnog Balkana u 2022. godini procijenjen je na 3,1 posto. U ovoj godini Svjetska banka predviđa rast od 2,5 posto budući da reforme i ulaganja u pristupanju EU ublažavaju negativne učinke visokih cijena energije i hrane, poremećaja u trgovini i investicijskim tokovima te prelijevanja uslijed usporavanja eurozone. Za 2024. predviđa se ekonomski rast od 3,1 posto.
''Međutim, postoji značajna politička neizvjesnost, s rizikom da parlamentarni ćorsokaci dovedu do kašnjenja u provedbi reformi i time spriječe učinkovitu apsorpciju povezanih sredstava u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji'', navodi se u izvještaju.
Kao rezultat invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, procjenjuje se da je rast u Evropi i Centralnoj Aziji (ECA) naglo usporio 2022. godine na 0,2 posto. To odražava smanjenje u Rusiji i duboku recesiju u Ukrajini. Isključujući ove dvije zemlje, rast u regiji ECA gotovo se prepolovio 2022. godine na procijenjenih 4,2 posto, uz opće usporavanje u cijeloj regiji. Ekonomsko usporavanje u ECA bilo je manje izraženo nego što se u početku očekivalo. Umjesto smanjenja u 2022, proizvodnja je rasla oskudnim tempom.
''U mnogim je ekonomijama revizija naviše za 2022. odražavala rast veći od predviđenog u europodručju u prvoj polovici godine, brži oporavak međunarodnih putovanja od očekivanog s ponovnim otvaranjem ekonomija i dodatnih vladinih mjera koje su pomogle u zaštiti domaćinstava i kompanija od naglog povećanja cijena hrane i energije'', stoji u Izvještaju.
Kada je riječ o globalnoj ekonomiji, u izvještaju se navodi da se globalni rast naglo usporava u svjetlu povećane inflacije, viših kamatnih stopa, smanjenih investicija i poremećaja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
Za 2023. godinu Svjetska banka procjenjuje ekonomski rast ECA od 0,1 posto, a za 2024. od 2,8 posto.
''Rizici za osnovne projekcije za rast ECA dalje su iskrivljeni prema dole. Iznad svega, dugotrajniji ili intenzivniji rat u Ukrajini od pretpostavljenog u osnovi mogao bi, osim svojih humanitarnih troškova, prouzrokovati znatno veću ekonomsku i ekološku štetu te veći potencijal za fragmentaciju međunarodne trgovine i ulaganja'', navodi se u izvještaju.
Proizvodnja u ECA mogla bi se smanjiti 2023, ako se energetska kriza produbi i izazove ekonomski pad u europodručju.
Nagli porast troškova zaduživanja potaknuo je neke zemlje da smanje zaduživanje, zbog čega je teško zatvoriti velike investicijske nedostatke. Značajna deprecijacija valute oslabila je korporativne i javne bilanse.
''Nagli porast cijena robe povećao je zabrinutost za prehrambenu i energetsku sigurnost ranjivih domaćinstava u ECA, posebno jer te stavke predstavljaju značajan dio njihove potrošnje'', kažu iz Svjetske banke.
Usporavanje globalne ekonomije
Globalni rast se naglo usporava u svjetlu povećane inflacije, viših kamatnih stopa, smanjenih investicija i poremećaja uzrokovanih ruskom invazijom na Ukrajinu.
Zbog osjetljive ekonomske situacije, bilo koje novo negativno kretanje - kao što su inflacija veća od očekivane, naglo povećanje kamatnih stopa da bi se obuzdala inflacija, obnavljanje pandemije COVID-19 ili eskalacija geopolitičkih tenzija - moglo bi globalnu ekonomiju gurnuti u recesiju. To bi bio prvi put da se u razdoblju dužem od 80 godina u istoj deceniji javljaju dvije globalne recesije.
Projekcije ukazuju na rast globalne ekonomije od 1,7 posto u 2023. i 2,7 posto u 2024. Očekuje se da će naglo usporavanje rasta biti široko rasprostranjeno, pri čemu su prognoze za 2023. revidirane naniže za 95 posto naprednih ekonomija i skoro 70 posto tržišta u nastanku i ekonomija u razvoju.
Tokom naredne dvije godine za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju projektovan je prosječan rast dohotka po stanovniku od 2,8 posto - jedan cijeli procentni poen manje od prosjeka za period od 2010. do 2019.
Očekuje se da će tokom 2023. i 2024. rast dohotka po stanovniku u subsaharskoj Africi – u kojoj se nalazi oko 60 posto najsiromašnijih ljudi u svijetu - iznositi u prosjeku tek 1,2 posto, što predstavlja stopu koja bi mogla dovesti do povećanja, a ne smanjenja stope siromaštva.
.webp){kind=icon}
