text size
Dok su bosanskohercegovačke planine decenijama bile sinonim za zimski odmor i skijanje, sve toplija ljeta, rastuća potreba za boravkom u prirodi i razvoj novih sadržaja mijenjaju navike turista. Bjelašnica, Igman, Jahorina i druge planinske destinacije posljednjih godina sve više se pozicioniraju kao mjesta za ljetni odmor, aktivni turizam i bijeg od gradskih vrućina.
Klimatske promjene postaju jedan od ključnih faktora koji mijenjaju poslovni model planinskih destinacija. Dok sve toplija ljeta povećavaju interes za boravak na većim nadmorskim visinama, sve kraći broj dana s dovoljno snijega za kvalitetno skijanje smanjuje predvidivost zimske sezone. U takvim okolnostima ulaganja u ljetne sadržaje više nisu samo dodatna turistička ponuda, već način da planinski centri smanje ovisnost o vremenskim prilikama i osiguraju stabilnije prihode tokom cijele godine.
Iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZKS) navode da interes za planinske destinacije tokom ljetnih mjeseci kontinuirano raste.
"Sve više domaćih i stranih turista bira boravak na planinama zbog ugodnijih temperatura, čistog zraka i mogućnosti aktivnog odmora. Klimatske promjene svakako imaju uticaj na ovakve navike putovanja. Tokom perioda velikih vrućina, planine postaju prirodno utočište, a destinacije poput Trebevića, Bjelašnice i Igmana sve češće predstavljaju prvi izbor za jednodnevne izlete, vikend boravke ili višednevni odmor", navode iz Turističke zajednice KS.
Sličan trend primjećuju i na Jahorini, gdje posljednjih godina bilježe kontinuiran rast broja ljetnih posjetilaca.
"Jahorina više nije prepoznata isključivo kao zimska destinacija. Sve veći broj gostiju odlučuje planinu posjetiti upravo tokom ljeta, a posebno ohrabruje činjenica da iz godine u godinu raste interes domaćih gostiju, turista iz zemalja regije, ali i naše dijaspore", kažu iz Olimpijskog centra Jahorina (OC Jahorina).
IZ TZKS ističu da Bjelašnica i Igman imaju izuzetan potencijal da budu među vodećim planinskim destinacijama u ovom dijelu Evrope. Na relativno maloj udaljenosti od centra Sarajeva nude spoj netaknute prirode, olimpijskog naslijeđa, bogate gastronomske ponude, autentičnih planinskih sela i brojnih mogućnosti za rekreaciju. Ipak, smatraju da to još uvijek nije ni blizu nivoa na kojem bi moglo biti, zbog čega te potencijale nastoje promovirati na razne načine.
Cilj je da Bjelašnica i Igman postanu destinacije koje posluju tokom cijele godine po uzoru na savremene turističke destinacije.
"Zimski turizam će i dalje ostati izuzetno važan segment zbog skijanja i olimpijske tradicije, ali vjerujemo da ljetna sezona može ostvariti jednaku vrijednost kroz drugačiju strukturu gostiju i aktivnosti, kažu iz TZ KS, te dodaju: "Naš cilj nije da ljeto zamijeni zimu, nego da obje sezone budu podjednako snažne i ekonomski održive".
Facebook
Turizam 365 dana
Jedan od strateških ciljeva OC Jahorina jeste da Jahorina bude destinacija koja živi i posluje svih 365 dana u godini. Upravo zato posljednjih godina kontinuirano razvijaju sadržaje i ponudu koja će privući goste i tokom ljetne sezone, stvarajući dodatnu vrijednost za cijelu destinaciju.
"Ipak, treba biti realan, zimska sezona i skijanje će uvijek ostati temelj našeg poslovanja. Jahorina je olimpijska planina s bogatom tradicijom zimskih sportova i upravo će zimski turizam i u budućnosti biti najveći generator prihoda", dodaju.
Cilj razvoja ljetne sezone je osigurati kontinuitet poslovanja, bolju iskorištenost postojeće infrastrukture i stabilnije prihode tokom cijele godine, kako poslovanje ne bi zavisilo isključivo od vremenskih uslova i trajanja zimske sezone.
Kada je riječ o sadržajima dostupnim tokom ljeta, Bjelašnica i Igman su idealni za planinarenje, biciklizam, vožnju quadovima, trail trčanje, boravak u prirodi, sportske pripreme, izletnički turizam i gastronomsku ponudu planinskih restorana i domaćinstava. Iz TZKS kažu da porodice najčešće traže uređene šetnice, sadržaje za djecu, piknik zone, sigurne biciklističke staze i ugostiteljske objekte s lokalnom kuhinjom. S druge strane, mlađi gosti i sportisti sve više dolaze zbog adrenalinskih aktivnosti, trail staza, brdskog biciklizma, trening kampova i aktivnog odmora.
Facebook
"Primjetno je da današnji turisti žele iskustvo. Žele autentičnu hranu, kontakt s lokalnim stanovništvom, boravak u prirodi i aktivnosti koje mogu podijeliti na društvenim mrežama. Upravo u tome naše planine imaju veliku prednost", dodaju.
Jahorina danas nudi gotovo dvadeset različitih sadržaja, zbog čega svaki posjetilac može pronaći nešto u skladu sa svojim interesovanjima. Među najatraktivnijim sadržajima svakako se izdvajaju panoramska vožnja gondolom Poljice i planinski bob, koji je sa svojih 2,5 kilometara najduži u ovom dijelu Evrope i predstavlja jednu od najprepoznatljivijih atrakcija ljetne sezone.
Porodice najviše interesovanja pokazuju za paket, koji za samo 75 KM nudi vožnju gondolom, planinskim bobom, jednu adrenalinsku atrakciju, kao i ručak i piće u Olimpijskom baru za jednog roditelja i jedno dijete. S druge strane, mlađi gosti najčešće biraju adrenalinske sadržaje poput avantura parka, zip linea i towera, dok su sadržaji na jezeru, poput kajaka i pedalina, posebno popularni među porodicama i svima koji žele opušteniji boravak u prirodi.
Facebook
Prokoško jezero dostupno samo tokom ljeta
Dok se olimpijske planine sve više okreću razvoju cjelogodišnje ponude, Prokoško jezero na planini Vranici jedan je od najboljih primjera potencijala ljetnog planinskog turizma u BiH, posebno imajući u vidu da je turistima dostupno uglavnom od druge polovine maja do kraja oktobra. Ova srednjobosanska destinacija posljednjih godina postaje jedno od prepoznatljivijih mjesta za ljetni boravak u prirodi. Smješteno na nadmorskoj visini od 1.636 metara, privlači goste koji žele mir, svjež planinski zrak i ambijent daleko od masovnog turizma.
"Prokoško jezero je danas jedna od najprepoznatljivijih ljetnih planinskih destinacija u BiH. Tokom ljetne sezone privlači veliki broj gostiju koji žele pobjeći od visokih temperatura i užurbanog gradskog života. Na nadmorskoj visini od 1.636 metara, posjetioci pronalaze svjež planinski zrak, netaknutu prirodu i autentičan ambijent koji je sve rjeđi u modernom turizmu", navode iz Prokoško Resorta.
Sve toplija ljeta dodatno utječu na promjenu navika turista, a u Prokoško Resortu primjećuju da interesovanje za ovu destinaciju raste iz godine u godinu.
"Posljednjih godina primjećujemo da sve toplija ljeta povećavaju interes za planinske destinacije. Iz godine u godinu bilježimo rast interesovanja, posebno tokom jula i augusta, a sve više gostiju rezervira smještaj unaprijed kako bi osigurali željene termine", ističu.
Potražnja za smještajem ove godine, kako navode, među najboljima je od kada posluju. Gosti dolaze iz cijele BiH, ali značajan dio čine dijaspora i strani turisti iz zemalja EU i regije.
Depositphotos
"Sve češće imamo goste koji rezervaciju prave mjesec ili dva unaprijed, dok se za vikende i praznike smještaj često popuni znatno ranije", kažu iz Prokoško Resorta.
Ipak, savremeni turisti danas traže više od pogleda na jezero i smještaja. Iskustvo, lokalna kultura i aktivnosti postaju ključni dio ponude.
"Današnji turisti traže kompletan doživljaj, a ne samo mjesto za spavanje. U Prokoško Resortu nudimo autentične planinske kolibe, domaću kuhinju pripremljenu na tradicionalan način, organizovane quad ture, jahanje konja, planinarske šetnje i boravak u prirodi", navode.
Ističu da gosti žele upoznati lokalni način života, probati domaću hranu i doživjeti planinu na autentičan način. Posebno važan dio ponude je gastronomija, koja postaje jedan od razloga zbog kojih se gosti vraćaju. Tradicionalna jela poput pita ispod sača, telećeg i janjećeg pečenja, domaćeg sira, kajmaka i uštipaka dio su iskustva koje turisti sve češće traže.
"Mnogi gosti unaprijed rezerviraju obroke upravo kako bi uživali u domaćoj kuhinji pripremljenoj od lokalnih namirnica", ističu iz Prokoško Resorta.
Kratka turistička sezona jedan je od izazova za destinacije poput Prokoškog jezera, ali iz resorta navode da se mijenja i navika gostiju koji više ne dolaze samo na jednodnevne izlete ili vikend.
"Ranije su gosti uglavnom dolazili na jedan vikend, dok danas sve više njih ostaje tri, četiri ili više dana kako bi se zaista odmorili i istražili planinu", navode.
Iako prirodni potencijal postoji, za daljnji razvoj potrebno je pažljivo planiranje kako bi se očuvala vrijednost prostora.
"Prokoško jezero već danas ima sve prirodne preduslove da bude vodeća planinska destinacija u BiH. Međutim, razvoj mora biti planski i održiv. Potrebno je unaprijediti infrastrukturu, riješiti pitanja komunalne infrastrukture, urediti pristupne puteve i staze, jasno definirati pravila korištenja prostora te uključiti lokalno stanovništvo u sve procese razvoja", poručuju iz Prokoško Resorta.
Jedan od najvećih izazova razvoja ljetnog planinskog turizma jeste i promjena percepcije turista, jer je na domaćem tržištu još uvijek prisutno mišljenje da je more rezervirano za ljeto, a planina za zimu. Iz OC Jahorina smatraju da je takav koncept odavno prevaziđen u evropskim planinskim centrima.
"Na našem tržištu još uvijek je prisutno ustaljeno mišljenje da je planina rezervirana za zimu, a more za ljetni odmor, i upravo tu vidimo najveći prostor za daljnji razvoj. Najpoznatiji planinski centri danas veliku pažnju posvećuju upravo ljetnom turizmu, razvijajući sadržaje i ponudu koji privlače posjetioce tokom cijele godine", ističu iz OC Jahorina.
Sarajevo ima jedinstvenu prednost u povezivanju urbanog i planinskog turizma, jer turisti za kratko vrijeme mogu spojiti obilazak grada s boravkom na olimpijskim planinama.
"Malo koji evropski grad ima takvu prednost", navode iz TZKS, ističući da će razvoj infrastrukture, poput planirane žičare koja bi povezala Hrasnicu i Igman, dodatno unaprijediti dostupnost planina i otvoriti prostor za nove investicije u smještaj, ugostiteljstvo i sadržaje.
BiH ima potencijal za regionalnu konkurenciju
Sagovornici smatraju da BiH ima prirodne prednosti za razvoj cjelogodišnjeg planinskog turizma, ali da su potrebna dodatna ulaganja u infrastrukturu, sadržaje i promociju.
Za veću konkurentnost Bjelašnice i Igmana potrebna su dodatna ulaganja u infrastrukturu, označavanje staza, adrenalinske i wellness sadržaje, kamping zone te organizaciju sportskih i kulturnih događaja.
"Naše planine odlikuju se očuvanom prirodom, raznovrsnim pejzažima i povoljnom klimom, što predstavlja odličnu osnovu za daljnji razvoj cjelogodišnjeg turizma", navode iz OC Jahorina.
Kao primjere dobre prakse izdvajaju Sloveniju, Srbiju i Hrvatsku, koje su posljednjih godina znatno ulagale u razvoj planinskih destinacija.
"BiH ima sve preduslove da zauzme značajno mjesto na regionalnoj turističkoj mapi. Nastavkom ulaganja u infrastrukturu, sadržaje i promociju, uz kvalitetnu saradnju javnog i privatnog sektora, domaće planine mogu postati još konkurentnije i privlačnije turistima iz regije, ali i šire'', zaključuju iz OC Jahorina.
.webp){kind=icon}
