Tržište jaja u Srbiji je stabilno, proizvodnja je značajna i premašuje potrebe tražnje, pa se viškovi izvoze. Uprkos poremećajima na evropskom tržištu koje je pogodila epidemija ptičjeg gripa (HPAI), domaća proizvodnja ostala je netaknuta.
Prema podacima poslovnog udruženja Zajednica živinara, u Srbiji postoji približno 1.070 registrovanih farmi za živinarstvo sa oko sedam miliona koka nosilja.
Sanja Čelebićanin, direktor poslovnog udruženja Zajednice živinara, kaže da se cijene jaja u Srbiji pred Uskrs nikada ne mijenja, zato što jaja ima dovoljno.
"Snabdijevenost maloprodajnih objekata je stabilna, a cijena je ista kao i prethodnih nedjelja, tako da nema nikakvog razloga za bojazan. Srbija ostvaruje proizvodnju od oko pet miliona jaja dnevno i to je znatno iznad domaće potrošnje, pa se viškovi izvoze u Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju", kaže Čelebićanin.
U periodu Uskrsa gotovo cijela količina se proda, a srpsko tržište se, prema njenim riječima, najčešće "zaglavi" tokom januara, februara i ljetnjih mjeseci.
"Zato nam je izvoz veoma važan. Dozvola za izvoz u Evropsku uniju bi značila mnogo, jer bi tada zemlje poput Hrvatske i Grčke, koje imaju izraženiju turističku sezonu, povukle naše viškove", zaključuje Čelebićanin.
Na svu sreću, ističe ona, Srbija nije imala problem sa ptičijim gripom koji je pokosio Holandiju, dio Evrope i Ameriku.
Uskrs, tradicionalno, igra ključnu ulogu u potražnji, a tada se, pored smeđih, traže i bijela jaja.
"Popularnost bijelih jaja je kratkotrajna. Nakon praznika, potražnja za njima gotovo i da ne postoji. U Srbiji se proizvode samo na jednoj farmi, a pred Uskrs se uveze mala količina kako bi se zadovoljila i ta potreba tržišta. Izuzev toga, u Srbiji nema uvoza konzumnih jaja, nije ga bilo ni tokom prošle godine, nije ga bilo ni od početka ove godine", ističe ona.
Globalno tržište jaja je već izvjesno vrijeme pod pritiskom. Godina za nama pokazala se kao jedna od najizazovnijih za svjetsko tržište jaja u posljednjoj deceniji. Pored uobičajenih inflatornih pritisaka i rastućih troškova proizvodnje, svjetske proizvođače dodatno su opteretile posljedice pomenutog ptičjeg gripa, sve skuplja stočna hrana i rast potražnje u prehrambenoj industriji i HoReCa (skraćenica koja se odnosi na industriju ugostiteljstva) sektoru.
Epidemija je pogodila ključne proizvodne regione – Sjedinjene Američke Države, Evropu i Aziju – što je desetkovalo nosilje u SAD, Evropi i Aziji, a to je izazvalo nagli pad ponude i istorijski rast cijena.
Evropa je bila među najpogođenijim regionima. Tokom sezone 2023/2024. zabeležen je rekordan broj izbijanja bolesti, naročito u zemljama sa velikom koncentracijom živinarske proizvodnje – Francuskoj, Holandiji, Italiji i Njemačkoj.
To je rezultovalo rekordnim veleprodajnim cijenama u Evropi.
Prosječna cijena jaja u Evropskoj uniji u posljednjoj nedjelji marta ove godine, prema podacima Eurostata, iznosila je 281,57 evra za 100 kilograma. To je za skoro 45 evra više nego u prvoj nedjelji januara 2025, kada je cena bila 236,61 evro za 100 kilograma.
"Prošla godina bila je jedna od najizazovnijih za tržište jaja, i operativno i komercijalno. Kompanije su u mnogim zemljama morale munjevito da prilagode modele nabavke i logistike, a prerađeni proizvodi poput jaja u prahu dobili su na značaju – stabilniji su, predvidiviji i lakši za upravljanje. Početak 2025. donosi naznake stabilizacije, ali tržište ostaje osjetljivo na šokove i zavisno od spoljašnjih faktora. Zbog toga će strateški pristup riziku, diverzifikacija izvora i operativna fleksibilnost biti ključni za kompanije koje žele održivu poziciju u ovoj industriji", navodi Marcin Stradowski, komercijalni direktor i partner u kompaniji Foodcom S.A u izveštaju Global Report: Egg Market Overview 2025.
.webp){kind=icon}
