Kreditni rejting: BiH i Sjeverna Makedonija na začelju u regiji

Kreditni rejting jedne države zavisi od toga kako zadužuje, s ciljem finansiranja javnih troškova ili otplate dospjelog starog duga. Iako je javna percepcija da su siromašne države zaduženije od bogatih, istina je kompliciranija. Osim same visine javnog duga, u apsolutnom ili relativnom iznosu u odnosu na BDP, važni su i pokazatelji poput troškova otplate kamata na dug, odnosa javnog duga i državnih prihoda, omjer deficita i suficita budžeta itd.

U suštini, osim same visine duga, važna je i sposobnost država da vraćaju taj dug. Bogatije države sa stabilnim ekonomijama i poreznim prihodima mogu se više zaduživati od siromašnih, jer lakše mogu vraćati svoj dug.

Zato bogate zemlje imaju bolju ocjenu kreditnog rejtinga, unatoč činjenici da su i apsolutno i relativno više zadužene. Kreditne agencije procjenjuju da je puno manja vjerovatnoća da će prestati plaćati dug i daju im veći kreditni rejting.

Adria regija je dobar primjer. Slovenija, koja je u apsolutnom i relativnom iznosu najzaduženija među državama regije, ima najbolju ocjenu kreditnog rejtinga. Kreditna agencija S&P joj je dodijelila ocjenu AA-, jednu od najboljih mogućih.

Hrvatska ima također relativno visok kreditni rejting, A-. S udjelom javnog duga u BDP-u od 59,64 posto, zaduženija je od Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, a od njih ima daleko veći kreditni rejting. Doduše, tako visok položaj Hrvatske novijeg je datuma.

U rujnu je kreditna agencija S&P podigla kreditni rejting Hrvatske na nivo A-, s pozitivnim izgledima. To je najbolja pozicija u povijesti za Hrvatsku i odlična vijest s obzirom na to da je provela gotovo cijelo desetljeće s kreditnim rejtinzima koji su bili u nivou "smeća".

Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija još su uvijek u rangu "smeća", tj. agencije za ocjenu kreditnog rejtinga smatraju da postoji vjerovatnoća da se te zemlje nađu u situaciji da ne mogu plaćati svoje dugove. Kreditni rejtinzi AAA, AA, A i BBB, u koje spadaju Slovenija i Hrvatska, još se nazivaju "investicijskim ocjenama", a BB, B i niže, gdje spadaju Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija, "špekulativnim ocjenama".

BB i B ocjene kreditnog rejtinga ne znače da je država u opasnosti od bankrota, za to se koriste ocjene CCC, CC i C, ali se njima sugerira da u slučaju velikih svjetskih ili domaćih ekonomskih poremećaja plaćanje duga tih država može postati otežano.

Depositphotos

Sve agencije za ocjenu kreditnog rizika država imaju sličnu klasifikaciju i rijetko se događa da jedna država ima različit rang ocjene kreditnog rejtinga u tri glavne kreditne agencije, S&P, Moody`s i Fitch.

Na primjeru modela koji koristi S&P, postoji deset kategorija i tri skupine kategorija. Najveća ocjena kreditnog rejtinga neke države je AAA, i procjenjuje se da je sposobnost tih država da plaćaju svoj dug iznimno velika. Tu ocjenu imaju države poput Njemačke, Norveške, Švedske, Švicarske, Singapura itd.

Kako do najboljeg rejtinga

Ocjene AA i A dobivaju države čija je otplata dugova malo manje sigurna nego u slučaju država u najboljoj kategoriji, ali je općenito njihova sposobnost plaćanja dugova još uvijek jako velika. Tu spadaju Austrija, Belgija, Francuska, SAD, Južna Koreja, UK itd. Slovenija je u toj skupini još od 1990-ih, a Hrvatska je u nju ušla ove godine.

Depostiphoto

BBB skupina je posljednja koju se klasificira kao investicijsku. Vjerovatnoća da će te države prestati plaćati dug je veoma mala, ali jako negativni ekonomski šokovi mogu znatno utjecati na tu sposobnost. U nju spadaju Grčka, Mađarska, Bugarska, Italija, Urugvaj, Tajland itd.

Slijedi BB skupina, prva u "smeću", tj. prva špekulativna (umjesto investicijske). Najsigurnija je špekulativna skupina, ali negativna ekonomska kretanja mogu tim državama znatno otežati plaćanje duga. Brazil, Gruzija, Maroko, Vijetnam, Obala Slonovače itd. spadaju u tu skupinu, a također Sjeverna Makedonija i Srbija.

Sve je u vraćanju duga

U B skupinu među ostalima spadaju BiH te države poput Angole, Egipta, Madagaskara, Kenije, Turske i Nigerije. Te države trenutno nisu u riziku od bankrota, ali je izgledno da bi im teža negativna makroekonomska kretanja znatno otežala mogućnost da plaćaju dugove.

Depositphotos

Skupine CCC, CC i C rezervirane su za države koje bi mogle bankrotirati, s tim da CC i C označavaju situaciju kada je bankrot vjerovatan. Argentina, Bolivija, Burkina Faso, Mozambik, Pakistan i Surinam imaju ocjenu CCC.

Kreditni rejting A- znači da je rizik da Hrvatska ne vrati dug, tj. bankrotira, minimalan. Zbog manjeg rizika da neće vratiti dug, Hrvatska će se moći jeftinije zaduživati. Ako S&P u budućnosti procijeni da je novo zaduživanje postalo preveliko, onda će kreditni rejting vratiti na BBB+, pa čak i natrag u "smeće", tj. BB.

Hrvatska ne staje

S druge strane, S&P je u odluci za podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske na A- eksplicitno naveo da će ga u sljedeće dvije godine još povećati ako Hrvatska nastavi implementirati ekonomske reforme i kontrolirati javni dug.

Depositphotos

Trenutni javni dug Hrvatske iznosi manje od 60 posto BDP-a, što je najmanji nivo od 2010. Trenutni nominalni BDP od 88,96 milijardi dolara je 40 posto veći nego 2018., a deficit budžeta od 2,6 posto je puno manji od prosjeka od 2009. do 2015. godine, kada je godišnji deficit prosječno iznosio 5,84 posto.

Veći kreditni rejting je signal investitorima niske vjerovatnoće da Hrvatska neće izvršiti svoje obveze, tj. platiti dug. Zbog toga im je manji rizik kupiti obveznice (glavni instrument zaduživanja države) Hrvatske, a time su kamate koje Hrvatska plaća na dug manje, tj. dug je Hrvatskoj jeftiniji.

Zašto smo uveli euro?

Utjecaj imaju i drugi faktori osim kreditnog rejtinga. Primjerice, Hrvatska i Slovenija se mogu jeftinije zaduživati zbog toga što su dio eurozone. Zbog toga se Hrvatska može zaduživati jeftinije od usporedivih država, kao što su Poljska, Mađarska, Rumunija i Češka.

Lana Slivar Dominić/Hina

Prema informacijama s Bloombergova Terminala, trenutni prinos na 10-godišnju obveznicu Hrvatske iznosi tri posto. To je kamata koju bi Hrvatska morala plaćati da se sada zadužuje. Za usporedbu, prinos na 10-godišnju obveznicu Poljske je 5,6 posto, Mađarske 6,4 posto, a Rumunije 7,1 posto.

Ukratko, bolji kreditni rejting znači lakše i jeftinije zaduživanje, a jeftinije zaduživanje znači da će manji dio budžeta odlaziti na otplatu duga. To samo po sebi ima pozitivne učinke, a tome treba pridodati i da investitori države s boljim kreditnim rejtingom percipiraju kao stabilnije i sigurnije za ostale investicije, osim kupovine državnog duga.