Tri godine nakon što je Hrvatska među prvima u svijetu uvela digitalne vize, hrvatski grad našao se među vodećim destinacija za digitalne nomade. Naime, Dubrovnik se našao na 16. mjestu popisa najboljih mjesta za digitalne nomade, prema istraživanju britanske tvrtke Savills.
Odmah nakon destinacija kao što su Dubai, Abu Dhabi, Malaga, Miami, Lisabon i drugi poznati svjetski gradovi, digitalni nomadi, koji spajaju nespojivo – posao i putovanje, smatraju da je popularni hrvatski grad mjesto u kojem dobivaju najbolje od posla i života.
"Ovo je još jedna potvrda prepoznatljivosti Dubrovnika. Veliko mi je zadovoljstvo što je Grad uvršten na listu najboljih gradova za digitalne nomade. Ovo priznanje potvrđuje naše napore da Dubrovnik postane destinacija koja nudi sve što je potrebno modernim profesionalcima koji svoj posao obavljaju iz bilo kojeg dijela svijeta", ističe za Bloomberg Adriju gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
Dodaje kako su na tom tragu pokrenuli i stranicu Dubrovnik Long Stay koja pruža ključne informacije i resurse za digitalne nomade koji planiraju duži boravak u gradu.
"Uz to, otvorili smo i ured za digitalne nomade u prostoru TUP-a koji je otvoren svim danima, a njegovo korištenje je u potpunosti besplatno. Dubrovnik, sa svojom bogatom poviješću i razvijenom infrastrukturom, postaje sve privlačnija destinacija za digitalne nomade i veselimo se tome što sve više ljudi to prepoznaje. Jer uz to što je prekrasna turistička destinacija, Dubrovnik je sada i dom globalnoj zajednici digitalnih nomada, a mi smo svakako posvećeni tome da im pritom pružimo najbolju moguću podršku", navodi Franković.
Bloomberg
Tko su digitalni nomadi?
Inače, takozvani digitalni nomadi ljudi su koji svoj posao obavljaju na daljinu, iz inozemstva. Za posao koriste digitalne tehnologije, pa mogu raditi s bilo kojeg mjesta na svijetu. Za boravak najčešće biraju tople zemlje, a privlače ih destinacije s dobrom zračnom povezanosti, modernom infrastrukturom poput dobrog interneta, dobri klimatski uvjeti, kvaliteta života i niske cijene.
Prema Zakonu o strancima Republike Hrvatske, digitalni nomadi državljani su trećih zemalja zaposleni ili koji obavljaju rad putem komunikacijske tehnologije za tuđu ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj. Također, Zakon definira i da te osobe ne smiju obavljati poslovne aktivnosti ili pružati usluge poslodavcima na području Hrvatske.
Broj digitalnih nomada u svijetu je, prema procjenama, prošle godine porastao na 35 milijuna, a njihov broj raste i u Hrvatskoj. Zbog svoje privlačnosti digitalnim nomadima, Hrvatska je prije tri godine među prvima uvela vizu za digitalne nomade, odnosno vrstu boravišne dozvole namijenjenu državljanima izvan EU-a koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj dulje vrijeme.
"Hrvatska je već nekoliko godina među najpopularnijim zemljama za digitalne nomade. U 2021. godini Hrvatska je bila druga zemlja u Europi i sedma (...) u svijetu koja je uvela dozvolu za digitalne nomade i time im omogućila boravak u Hrvatskoj na godinu dana", ističe za Bloomberg Adriju Jan de Jong, suosnivač i predsjednik Udruge digitalnih nomada Hrvatska (DNA Hrvatska).
Depositphotos
Digitalni nomadi u Hrvatskoj
I nije neobično da se hrvatski grad našao među brojnim svjetskim lokacijama jer Hrvatska digitalnim nomadima nudi stvari poput odličnog životnog stila te prekrasne i raznolike prirode, smatra De Jong.
"Od planina do otoka, dobre infrastrukture poput interneta i coworking prostora. Osim toga, lokalno stanovništvo odlično govori engleski, (privatno) zdravstvo je dobro i pristupačno te država ima odličnu povezanost s ostatkom Europe. Važno je i što je Hrvatska vrlo sigurna zemlja, što posebno znači mladim ženama koje putuju same", navodi De Jong.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, najviše digitalnih nomada u Hrvatskoj je iz Rusije, Ukrajine, SAD-a i Velike Britanije.
Prošle je godine u Hrvatskoj boravilo 710 digitalnih nomada, dok je u prvih šest mjeseci 2024. godine njih 652 dobilo dozvolu za vizu. Brojka je u realnosti vjerojatno i veća jer se taj broj odnosi samo na stanovnike trećih zemalja koji su dobili odobrenje za digitalnu vizu, dok digitalni nomadi iz Europske unije ne moraju podnositi zahtjev.
No te brojke nikako ne bismo trebali uzimati zdravo za gotovo jer bi dolazak digitalnih nomada mogao imati veliki značaj za Hrvatsku. S obzirom na to da je proteklih 15 godina Hrvatsku napustilo više od 500 tisuća ljudi, i to uglavnom mladih i talentiranih, prema mišljenju De Jonga, dolazak digitalnih nomada može nam pomoći riješiti problem odljeva mozgova.
Depositphotos
"Privlačenje digitalnih nomada znači privlačenje uglavnom mladih i kvalificiranih ljudi da (privremeno) žive u Hrvatskoj. Ova skupina ljudi također donosi ekonomsku korist zemlji jer će ovdje živjeti i trošiti svoje prihode", objašnjava.
Prostor za napredak
Upravo zbog toga, De Jong smatra kako bi ideja da Hrvatska postane odlično mjesto za digitalne nomade trebala biti ugrađena unutar državne strategije. No u tom smislu ipak postoje neki problemi.
Primjerice, De Jong navodi kako je Hrvatska posljednjih godina postala prilično skupa za život, a to je stvar koju digitalni nomadi ne vole i zbog toga mnogi istražuju druge zemlje prije nego dođu u Hrvatsku. Za usporedbu, Lisabon je prije dvije godine bio na vrhu ljestvice najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade, a sada je pao na peto mjesto s obzirom na to da su stanarine tamo porasle 31 posto na godišnjoj razini.
Osim toga, dodaje i da u ovom trenutku privlačenje digitalnih nomada ovisi o privatnom sektoru koji čini male napore te o lokalnim inicijativama koje organiziraju lokalne turističke zajednice, a to nije ni približno dovoljno.
"Hrvatska je sjajno krenula kada je 2021. godine uvela dozvole za digitalne nomade. Kako smo bili među prvim zemljama koje su to učinile, dobili smo puno (besplatnog) publiciteta diljem svijeta. No danas, osim obrade zahtjeva za dozvole za digitalne nomade, država ne čini mnogo", smatra De Jong.
Depositphotos
Jedan od problema je spomenuto ograničenje od godinu dana za boravak digitalnih nomada. Jer iako se privremeni boravak može produžiti, to je moguće tek šest mjeseci nakon isteka valjanosti vize, što znači da digitalni nomad mora napustiti Hrvatsku te tek nakon šest mjeseci može ponovo podnijeti zahtjev za privremeni boravak.
"Po mom mišljenju, Hrvatska bi trebala omogućiti obnovu dozvole digitalnog nomada te olakšati i ubrzati podnošenje zahtjeva", navodi De Jong.
No uz sve to, hrvatske destinacije, poput Dubrovnika, svejedno uspijevaju privući digitalne nomade, ali kako bi se priča nastavila i potencijal digitalnih nomada zaista iskoristio, Hrvatska se mora okrenuti realnom prostoru za poboljšanje.
.webp){kind=icon}
