Evropska centralna banka (ECB) daje do znanja tržištima posljednjih mjeseci da vidi spuštanje rasta inflacije prema dva odsto krajem ove godine. To je glavni razlog spuštanja ključne kamatne stope. Iako su inflacijska očekivanja blago povišena za ovu i narednu godinu, ne očekujemo da će doći do zaokreta u monetarnoj politici, kažu u Analitičkom timu Bloomberg Adrije.
Analitičar makroekonomije i tržišta kapitala Mihael Blažeković ističe da je i dalje ECB-ov narativ da će daljnje odluke biti data-driven, pogotovo zbog plata koje i dalje rastu po solidnim stopama širom evrozone usljed vrlo napetog/uskog tržišta rada.
"Naime, nezaposlenost je na istorijski niskim nivoima sa stopom od 6,5 odsto, dok zaposlenost raste na godišnjem nivou solidnih jedan odsto. Globalni pritisci cijena energije popuštaju uz polako 'smirivanje' geopolitičkih situacija, što ide u prilog nastavku stabilizacije stopa rasta inflacije. Što se tiče viška likvidnosti u eurozoni, višak se postepeno po planu smanjuje usljed puštanja na dospijeće različitih programa kvantitativnih popuštanja te je trenutno niži za 23 odsto na godišnjem nivou", ističe Blažeković.
Rezanja kamatnih stopa još barem dva puta do kraja godine
Iako je ECB rekla da ne određuje jasan put nastavka rezanja kamatnih stopa, on očekuje da će doći do rezanja kamatnih stopa još bar dva puta do kraja godine, najvjerovatnije u jesen.
"ECB je jasno dala signal da smo došli do vrhunca referentnih kamatnih stopa i da inflacija popušta. Ne vjerujemo da ćemo se tako brzo vratiti na nivoe kamatnih stopa od 0 odsto ili čak negativnih kamatnih stopa, što smo imali prije nekoliko godina. Kompanije su prihvatile ove nivoe kamatnih stopa bez većeg povećanja bankrota i prilagodile svoje poslovanje. Dobar dio kompanija uspio je prebaciti više troškove finansiranja i ostale troškove na krajnjeg kupca, što je u konačnici rezultiralo višim maržama nego ranijih godina", naglašava Blažeković.
Što se tiče reakcije tržišta kapitala, dionice i obveznice očekivale su jučerašnji scenarij te su dionice zelene posljednjih dana, kao i prinosi. Na primjeru njemačke 10-godišnje obveznice analitičari vide pad prinosa za 10-ak baznih bodova unatrag sedam dana te je trenutno na nivou od oko 2,55, dok je oko tri odsto bio na vrhuncu.
"Doduše, vidimo da su, nakon odluke ECB-a o dizanju inflacijskih očekivanja, prinosi u evrozoni otišli lagano prema gore za nekoliko baznih bodova, s obzirom na to da se nije očekivalo da će ECB dirati inflacijska očekivanja prema gore. Što se tiče dionica, početak rezanja kamatnih stopa ide u prilog nastavku rasta dionica", ističe Blažeković.
Kad pogledamo američki equity, tamo i dalje indekse vuku tehnološke dionice, odnosno dionice povezane s umjetnom inteligencijom poput Nvidije. S druge strane evropske dionice ovim potezom ECB-a postaju atraktivnije u odnosu na američke što se tiče valuacije, koja je niža nego na američke indekse, ali i u odnosu na kamatni diferencijal između FED-a i ECB-a.
Analitičari Bloomberg Adrije poručuju da će kretanje plata biti najviše u fokusu ECB-a, a snažan trend u platama ostaje pritisak, što bi moglo smanjiti broj rezanja kamatnih stopa do kraja godine.
Kamatne stope na kredite u EU trenutno su dosegle vrhunac te će nastavkom rezanja kamatnih stopa doći do spuštanja pritiska na troškove finansiranja kompanija, ali i stanovništva.
Smanjenje kamata brže će se preliti na Zapadu nego u Adria regionu
"Konačno, očekujemo da će 6M Euribor ići prema tri odsto do kraja 2024. godine. No, to smanjenje kamatnih stopa moglo bi se brže preliti u zapadnim državama nego u Adria regionu. Naime, kamatni prenos, kad su kamatne stope rasle, bio je puno brži u zapadnim ekonomijama nego kod nas. Isto tako biće i u suprotnom smjeru. Vrlo visoka likvidnost u Adria regionu, ali i zakonska ograničenja o brzom prelijevanju nižih, odnosno viših, kamatnih stopa ne dozvoljavaju brže promjene kamatnih stopa na kredite preduzećima i stanovništvu", poručuje Blažeković.
Podsjećamo, uvjerena da je inflacija dovoljno obuzdana, ECB je u četvrtak smanjila rekordno visoku ključnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena. Do smanjenja dolazi prvi put od septembra 2019. godine.
Nakon što je devet mjeseci kamata na novčani depozit, jedna od tri ključne kamate, bila na nivou od četiri odsto, analitičari koje je anketirao Bloomberg skoro jednoglasno su predviđali smanjenje za četvrtinu procentnih poena (25 baznih poena) - na 3,75 odsto, što se i pokazalo kao tačno.
---Promjena izvršena u predzadnjem paragrafu u dijelu koji se odnosi na smanjenje kamatne stope