Nekretnine i kriptovalute više nisu dominantni načini pranja novca u Srbiji, čak se uopšte više i ne spominju. Sumnjive transakcije koje bi mogle da budu pranje novca uočene su prošle godine prilikom otkupa sekundarnih sirovina, izvlačenja novca s kompanijskih računa u vidu pozajmica, kao i prilikom reeksporta, navodi se u godišnjem izvještaju Uprave za sprečavanje pranja novca.
Pranje novca pomoću trgovine sekundarnih sirovina i reeksporta pominjano je u izvještaju za 2020, ali ne i za 2021. godinu, kada je fokus bio na kriptovalutama.
Uprava navodi i primjer carinske prevare kada je jedna osoba zloupotrebljavala pečat kompanija, prikrivala stvarno porijeklo robe i time oštetila republički budžet za 6,5 miliona evra.
Poreska uprava je Upravi za sprečavanje pranja novca prošle godine uputila deset zahtjeva za dostavu podataka, dok je Uprava na daljnju nadležnost Poreskoj upravi proslijedila 106 informacija.
Sumnjive transakcije najčešće su se odnosile na slučajeve "simuliranog izvlačenja" gotovine s računa pravnih osoba, čime se izbjegava iskazivanje objektivnih prihoda koji podliježu oporezivanju. Također, uočen je i veliki broj transakcija koje se odnose na izvlačenje novca s računa pravnih osoba, i to po osnovu isplate zarada u visokim, nerealnim iznosima.
Bilo je i onih transakcija koje su se odnosile na zloupotrebe ličnih računa u poslovne svrhe, također radi prikrivanja poreskih obaveza.
Uočeno je i da neke pravne osobe u cjelokupnom prometu imaju značajno učešće pozajmica, što ukazuje na sumnju da pravna osoba značajan dio djelatnosti obavlja u "sivoj zoni".
Kao jednu od učestalih pojava Uprava navodi i strane državljane i inostrane kompanije koje otvaraju račune domaćim pravnim osobama čiji su osnivači strani državljani. Ovi računi su najčešće korišteni za reeksport. U tim slučajevima, postavlja se pitanje stvarne ekonomske opravdanosti izvršenih transakcija po osnovu reeksporta.
Depositphotos
Transakcije za koje sumnjaju da se odnose na pranje novca najčešće su prijavljivale banke. Zbog sumnjivih aktivnosti, banke su raskinule saradnju s velikim brojem svojih klijenata.
Konkretno, radilo se o osobama koje su izvlačile novac s poslovnih računa po raznim osnovama, ali i zloupotrebama prilikom otkupa sekundarnih sirovina u cilju prikrivanja stvarnog porijekla novca.
Goran Radosavljević, profesor FEFA, kaže da je razumljivo što u izvještaju više nema kriptovaluta jer to tržište više nije toliko interesantno. Što se tiče nekretnina, on pretpostavlja da je dobar dio novca već opran i da je novac koji sada kruži već legalan.
"Kada je riječ o nerezidentima, to su vjerovatno Rusi i Ukrajinci, koji su ovdje dolazili i otvarali kompanije."
Na pitanje da li to znači da ruske kompanije preko Srbije prodaju svoje proizvode EU, on odgovara potvrdno i kaže da su to ruske IT kompanije. Ovdje nije riječ o fizičkom transportu robe preko Srbije, već reeksportu proizvoda i usluga IT sektora, koji se knjiže kao naš izvoz.
Radosavljević kaže da su sekundarne sirovine uvijek veliki segment za nelegalnu trgovinu i utaju poreza jer funkcionišu u polusivoj zoni. Čitava ta zona je loše uređena i sve gdje fluktuira velika količina keša koji se ne kontroliše može da bude pogodno tlo za pranje novca.
.webp){kind=icon}
