Oštro usporavanje godišnjeg rasta potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini (BiH) ne iznenađuje, jer su se fundamenti potrošnje u BiH posljednjih godina pogoršavali, što nije bio slučaj kod većine država regije, smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.
Naime, godišnja inflacija u BiH je u maju iznosila 6,5 odsto, u Hrvatskoj 7,9 odsto, a u Srbiji čak 14,8 odsto.
Pad cijena na godišnjem nivou nastavljen je u junu, kada su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile za 7,6 odsto više u odnosu na isti mjesec lani, dok je godišnja inflacija u Srbiji iznosila 13,7 odsto.
Što se tiče BiH, podaci za jun dostupni su za nivo Federacije BiH (FBiH), gdje su potrošačke cijene pale, a godišnja inflacija smanjena na 3,5 odsto, sa 5,8 odsto, koliko je iznosila u maju ove godine. Očekuje se sličan trend i za nivo Republike Srpske, odnosno za cijelu BiH, za koje podatke očekujemo danas i sutra.
Zašto je tolika razlika u kretanju cijena u zemljama regije?
Knez ističe da je sezonalnost cijena jedan od bitnijih signala formiranja višemjesečnog trenda inflacije, a kao primjer navodi intenzitet sezonskog rasta cijena odjeće početkom proljeća i jeseni, koji prilično dobro reflektuje stanje temeljne potražnje domaćinstava.
"Zbog toga je znakovito za stanje potražnje kućanstava da su cijene u Bosni i Hercegovini od početka godine porasle nešto više od jedan odsto, što je tri puta manje nego u Hrvatskoj i Sloveniji, a čak pet puta manje nego u Srbiji", navodi Knez.
Dodaje da su, na primjer, depoziti domaćinstava u odnosu na pretpandemijsko vrijeme u BiH smanjeni za osam odsto u realnim terminima, odnosno prilagođeno za rast potrošačkih cijena u istom periodu.
Istovremeno, u Srbiji su po istom principu posmatranja depoziti domaćinstava povećani za jedan odsto od kraja 2019. godine, dok je još snažniji rast od sedam odsto, odnosno osam odsto zabilježen u Hrvatskoj i Sloveniji.
"Drugim riječima, kućanstva danas imaju realno više ušteđevine u drugim zemljama, dok je štednja kućanstava u Bosni i Hercegovini realno manja nego prije nekoliko godina", ističe Knez.
U BiH su nepovoljni efekti realnog pada štednje na kupovnu moć donekle anulirani promjenama neto plata.
Neto plate su u realnim terminima porasle skoro devet odsto od kraja 2019. godine, međutim istovremeno je čak i snažniji rast od skoro 10 odsto zabilježen u Srbiji, tek nešto slabiji na osam odsto u Hrvatskoj, a realno su plate u Sloveniji smanjene skoro jedan odsto.
"Posljednji element u cijeloj priči formiranja potrošnje je nivo nezaposlenosti, koja je u BiH na očekivanih 13 odsto ove godine i viša od svih zemalja u regiji, osim u Sjevernoj Makedoniji, gdje bi stopa nezaposlenosti trebala biti na približno istom nivou kao u BiH. Stopa nezaposlenosti u Srbiji bi ove godine trebala iznositi prosječnih devet odsto, dok u Hrvatskoj pada prema šest odsto, a u Sloveniji još nižih četiri odsto", poručuje Knez.
Podsjećamo, Bloomberg Adrija je pisala kako globalne cijene hrane padaju te možemo li isto očekivati i u BiH.
Globalne cijene hrane nastavile su padati i u junu potaknute padom cijena šećera, biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda, dok su cijene mesa ostale na majskom nivou. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potrošači svjedoče kontinuiranom rastu cijena hrane, iako se bilježi blagi pad pojedinih prehrambenih artikala.
---Uz pomoć Mirele Haskić Suše
.webp){kind=icon}