.webp){kind=icon}
Globalne cijene hrane nastavile su padati i u junu potaknute padom cijena šećera, biljnih ulja, žitarica i mliječnih proizvoda, dok su cijene mesa ostale na majskom nivou. S druge strane, ovaj trend pada nije primijećen u Bosni i Hercegovini, gdje svjedočimo kontinuiranom rastu cijena hrane koja zapravo i održava inflaciju visokom.
FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je u prosjeku 122,3 boda u junu 2023. godine, što je pad od 1,7 bodova (1,4 posto) u odnosu na maj. U poređenju s vrhuncem iz marta 2022. FAO indeks je u prosjeku niži za 37,4 boda, odnosno 23,4 posto.
Cijene žitarica su u poređenju s majem niže za 2,1 posto, dok su u odnosu na prošlu godinu niže za 23,9 posto. Pad na mjesečnom nivou odražava pad svjetskih cijena svih glavnih žitarica. Najviše su pale međunarodne cijene krupnog žita - 3,4 posto od maja. Ovaj peti uzastopni mjesečni pad međunarodnih cijena kukuruza uglavnom je bio potaknut povećanim sezonskim zalihama iz tekućih žetvi u Argentini i Brazilu.
"Usred zabrinutosti zbog sušnih uvjeta, nešto kiše krajem mjeseca u ključnim područjima za proizvodnju kukuruza u Sjedinjenim Američkim Državama također je smanjilo pritisak na tržišta kukuruza", navode iz FAO.
Međunarodne cijene pšenice u junu pale su za 1,3 posto, kada su počele žetve u zemljama sjeverne hemisfere, dok su međunarodne cijene riže pale za 1,2 posto u junu, usred smanjene potražnje za rižom koja nije indica i nastojanja da se privuče izvozna prodaja u Pakistanu.
Cijene biljnog ulja niže su za 2,9 posto u odnosu maj, a indeks je pao na najniži nivo od novembra 2020. Nastavak pada indeksa potaknut je nižim svjetskim cijenama palminog i suncokretovog ulja, više nego kompenzirajući rast sojinog ulja i ulja od repice.
FAO indeks cijena mliječnih proizvoda blago je pao u poređenju s majem, ali u odnosu na prošlu godinu, cijene su niže za 22,2 posto.
Pad u junu ponovo je bio predvođen nižim međunarodnim cijenama sira, odražavajući veliku izvoznu dostupnost, posebno u Zapadnoj Evropi, gdje je proizvodnja mlijeka bila sezonski veća, dok je maloprodaja bila donekle prigušena. U međuvremenu su cijene punomasnog mlijeka u prahu neznatno pale zbog manje uvozne kupovine u sjevernoazijskom području, posebno na Novom Zelandu.
Cijene šećera su nakon četiri uzastopna mjesečna rasta, u junu zabilježile mjesečni pad od 3,2 posto. S druge strane, cijene šećera su i dalje 29,7 posto iznad nivoa u istom mjesecu prošle godine. Junski pad uglavnom je potaknut dobrim napretkom žetve šećerne trske u Brazilu 2023/24. i slabom globalnom potražnjom za uvozom, posebno iz Kine, drugog najvećeg svjetskog uvoznika šećera. Međutim, zabrinutost zbog mogućeg uticaja fenomena El Niño na usjeve šećerne trske 2023/24., zajedno s jačanjem brazilskog reala u odnosu na američki dolar, ograničila je pad svjetskih cijena šećera.
Cijene mesa su ostale gotovo nepromijenjene u odnosu na maj, budući da su povećanja međunarodnih kotacija za meso peradi i svinja bila gotovo neutralizirana padom onih za goveđe i ovčije meso. Međutim, u odnosu na nivoe iz juna prošle godine, cijene su niže za 6,4 posto. Međunarodne cijene mesa peradi dodatno su porasle, odražavajući veliku uvoznu potražnju iz istočne Azije, a rast svinjskog mesa potaknut je nedostatkom zaliha u vodećim proizvodnim regijama, posebno Evropskoj uniji.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, potrošači svjedoče kontinuiranom rastu cijena hrane, iako se bilježi blagi pad pojedinih prehrambenih artikala. Prema posljednjim statističkim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića su u maju ove godine više za 11,1 posto u odnosu na maj prošle godine. Iz ovog razloga i Centralna banka BiH je revidirala projekcije inflacije za 2023. godinu i to na 7,7 posto, što je za 1,6 procentnih poena više u odnosu na projekciju iz novembra 2022. godine.
Cijene u BiH i dalje rastu/Fena
"Ključni razlog za reviziju na više je nastavak rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12 posto na godišnjem nivou u 2023. godini, kao i rast temeljne inflacije", naveli su iz CBBiH.
Sindikalna potrošačka korpa za troškove četveročlane porodice, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za juni 2023. godine, iznosila je 2.768,40 KM, a 43,51 posto ovih troškova odnosi se na hranu.
Proizvođači navode da konačnu cijenu formiraju na osnovu cijena svih ulaznih sirovina, a neke od njih i dalje bilježe rast.
"Kao industrija koja vrši klanje i daljnju proizvodnju, ne zavisimo isključivo od cijena mesa i cijena žive stoke. Sve se mora uzeti u obzir - cijena ambalaže, začina, svega onoga što mi u proizvodnji koristimo. Što se tiče cijene svježeg mesa, to zavisi od cijene žive stoke, a uzgoj zavisi od drugih faktora kao što je cijena žitarica", za Bloomberg Adriju kaže Azra Ganibegović, direktorica prodaje gotovih proizvoda Mesne industrije Bajra.
Govoreći o cijenama ambalaža, Ganibegović kaže da se i dalje bilježi rast cijena, kao i cijena začina, dok jedino što je palo, a što utiče na konačnu cijenu jeste cijena gorivo.
Cijene brašna su pale, iako su i dalje iznad nivoa u odnosu na period prije početka rata u Ukrajini, međutim pekarski proizvodi su poskupjeli.
"Cijena pšenice je pala pred žetvu, jer ima dosta sirovine u skladišnim prostorima od prošle godine i u Hrvatsko i u Srbiji. Što se tiče pekara, oni navode da nije samo riječ o cijeni brašna nego da cijene proizvoda zavise od ulja, energenata i ostalih sirovina koje ulaze u proizvodnju", za Bloomberg Adriju kaže Muharem Agić, tehnolog iz kompanije Mlin Majić.
Pekarski proizvodi poskupjeli/Depositphotos
Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, za Bloomberg Adriju kaže da su još prije 80-ak godina ekonomisti ukazali na značaj pojave da cijene teško padaju ispod jednom dosegnutog nivoa, dok su sklone brzom rastu čim se pojave prvi razlozi za to.
"U razvijenim zemljama problem 'ljepljivosti' cijena na dole se rješava pažljivom brigom o održanju tržišne strukture bliske 'savršenom tržištu'", kaže Đogo.
"Radi se o tržištu na kojem postoji veliki broj međusobno nazavisnih ponuđača, te laka mogućnost ulaska novih privrednih subjekata na tržište. Konkurencija između njih dovodi do toga da ponuđači moraju smanjivati cijene proizvoda, čim objektivne okolnosti to omoguće, inače će prvi od konkurenata koji smanje cijene povećati svoje tržišno učešće".
Zloupotreba tržišnog položaja
Međutim, kada je riječ o BiH, problem rigidnosti cijena na dole je taj što je privredni model baziran na potrošnji i podjeli tržišta po etničkim kriterijima.
"Konkretnije, politički sistem se finansira kroz doprinose koje političkim partijama daju oni privredni subjekti koji stvaraju novostvorenu vrijednost, a u BiH se radi o trgovcima. Zapravo, trgovina na veliko i malo u BiH godišnje stvori vrijednost od 5,5 milijardi KM, dok npr. poljoprivreda, lov i ribolov + prehrambena industrija stvore godišnje jedva 50 posto onoga što stvori trgovina", pojašnjava Đogo.
Dodaje da stvaranje "svojih" privrednih subjekata podrazumijeva obavezu i da se štiti njihov tržišni položaj.
"S druge strane, takve privredne strukture, bliske oligopolu, omogućavaju manipulacije cijenama - posebno rigidnost cijena na dole, što je zloupotreba tržišnog položaja koju potrošači i najteže primijete", naglašava Đogo.
A ono što potrošači primjećuju jeste da iz mjeseca u mjesec iz trgovina donose sve manje artikala za isti novac.
"Prenošenje svih dodatnih troškova na kupce je dugoročno štetno i za prodavca, jer su takve cijene neodržive", rekao je ranije za naš medij Igor Gavran, ekonomski stručnjak.
Neophodno je dugoročno pomoći poljoprivredi i proizvodnji hrane, dodao je, jer jedino onda kada većinu svojih potreba budemo pokrivali iz vlastitih izvora, možemo biti u znatnoj mjeri imuni na uticaj vanjskih faktora i uvezene inflacije.
Prognoze nisu ohrabrujuće, smatra Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, koja je kazala da je sjetva znatno skuplja, a da smo svjedoci da se u našoj zemlji proizvodi mali dio hrane i da je većina iz uvoza.
Upozorava i kako je, pored povećanja cijena, sve prisutnija praksa u kojoj neki proizvođači smanjuju gramažu svojih proizvoda, dok neki mijenjaju sastojke, slabe kvalitet svojih proizvoda.
"Smanjenje gramaže pojedinih proizvoda kako bi cijena ostala ista nije protuzakonito, jer propisi nalažu da je obavezno samo da je gramaža jasno istaknuta na proizvodu i tačna", dodaje.
Kada je riječ o Evropi, analitičari Bloomberg Intelligencea navode da će evropski proizvođači pakirane hrane za drugu polovinu godine morati uravnotežiti činjenicu da inflacija troškova robe počinje jenjavati dok troškovi plaća rastu, iako ovo drugo obično nije faktor u odlukama o cijenama.
"Ipak, s obzirom na krhko povjerenje potrošača, daljnje guranje cijena neće biti lako, pogotovo jer je industrija postigla rast od gotovo devet posto u 2022. Oprezna organska prodaja i smjernice za rast marže vrlo su vjerovatne s obzirom na ove neizvjesnosti, posebno ako kompanije odluče zadržati tržišni udio tokom teških ekonomskih vremena", navode Duncan Fox i Ignacio Canals Polo.
Dalje navode da maloprodajne cijene velikih, poznatih proizvođača vjerovatno neće biti smanjene, ali da će koristiti popuste i smanjivanje gramaže kako bi zadržale tržišni udio.
Ističu da su potrošači odredili budžete za hranu, stoga će daljnji rezultati proizvođača i rast cijena zavisiti od preferencija potrošača, tačnije da li će potrošači kupovati jeftinije proizvode zbog unaprijed postavljenih budžeta ili će nastaviti kupovati provjerene robne marke, ali manje jesti vani.
"To će odrediti mogu li se cijene dodatno podići kako bi se nadoknadili visoki troškovi", dodaju Fox i Polo.
Očekivanja zarade za cijelu godinu ukazuju na snažan oporavak u drugoj polovini, što će zahtijevati da potrošači prihvate cijene i da se obim oporavi na pozitivno područje.
"Ovo izgleda previše optimistično s obzirom na to kako inflacija utiče na potrošače u mnogim ekonomijama", zaključuju.
