.webp){kind=icon}
Trenutni kapaciteti prenosne i distributivne mreže nedovoljni su da izdrže broj zahtjeva iz obnovljivih izvora energije. Broj zahtjeva za priključenje na prenosnu i distributivnu mrežu u Srbiji iznosi čak 20 gigavata, dok ukupni proizvodni kapacitet našeg energetskog sistema iznosi 8,5 gigavata. Na sajtu Elektromreže Srbije (EMS) nalazi se podugačak spisak investitora koji su zainteresovani da grade solarne elektrane, vjetroparkove, kao i male hidroelektrane.
Da li će i kada dobiti dozvolu za izgradnju, između ostalog zavisi i od kapaciteta mreže. Upravo je nedovoljan kapacitet mreže jedan od razloga zbog kojih investitori najčešće odustaju od ulaganja. To je nedavno na konferenciji u Beogradu rekao i predstavnik norveškog Statkrafta, najveće kompanije za proizvodnju obnovljive energije u Evropi i prvih deset u svijetu Arnaud Bellanger.
Više o tome čitajte u posebnom tekstu.
Da je to problem u Srbiji, ranije je za Bloomberg Adriju potvrđeno i iz Ministarstva rudarstva i energetike:
"Ukupno podnijetih zahtjeva za priklјučenje varijabilnih obnovlјivih izvora energije kod operatora prenosnog i distributivnog sistema, u iznosu od 20.000 megavata (20 gigavata), prevazilazi mogućnosti nacionalnog elektroenergetskog sistema iz ugla fleksibilnosti, odnosno dostupne regulacione rezerve neophodne za siguran i neometan rad elektroenergetskog sistema."
Ne treba zaboraviti i da naša mreža godišnje bilježi velike gubitke zbog stare infrastrukture, zastarjele tehnologije, ali i krađa. Sve to utiče i na smanjenje njenog kapaciteta, koji bi mogao biti adekvatno iskorišćen i preraspodijeljen za obnovljive izvore.
Povećanje kapaciteta prenosne mreže (koja dovodi električnu energiju od elektrana do trafostanica) zahtijeva velika ulaganja. Povećanje kapaciteta ove mreže ostvaruje se, između ostalog, izgradnjom novih velikih energetskih objekata, kao što je, naprimjer, najavljena izgradnja hidroelektrane Bistrica.
Bloomberg
"Da bismo mogli da instaliramo 3.500 MW vjetroelektrana (sada imamo oko 500 MW) na mrežu, potrebno je ovo što sada imamo i još da izgradimo reverzibilnu hidroelektranu Bistrica", rekao je energetski konsultant Dejan Stojadinović, pozivajući se na rezultate studije o velikoj integraciji varijabilnih obnovljivih izvora energije, koju je uradio USAID.
Kada je riječ o distributivnoj mreži (koja dovodi električnu energiju od trafostanica do krajnjih potrošača), a koja je, naprimjer, pogodnija za prozjumere (podsjetimo da je nedavno izmjenama Zakona o OIE ograničena snaga solarnih panela za prozjumere na 10,8 kilovata za domaćinstva i 150 kilovata za privredu, a jedan od razloga je upravo taj da bi se očuvala efikasnost rada mreže), potrebna su nešto manja ulaganja.
Međutim, i ta ulaganja će u narednom periodu u Srbiji dostići iznos od 180 miliona evra, rečeno je za Bloomberg Adriju u Ministarstvu rudarstva i energetike.
U koje projekte će biti uloženo 180 miliona evra
Iz Ministarstva su naveli da ulaganja u distributivnu mrežu u vrijednosti od 180 miliona evra obuhvataju:
U toku je javna nabavka za brojila i očekuje se da će taj projekt biti uskoro ugovoren, a da bi planirana brojila mogla biti potpuno zamijenjena do početka naredne godine. Tender za rekonstrukciju niskonaponske mreže sproveden je prošlog mjeseca, dok će zamjena transformatora biti završena do početka naredne godine.
Depositphotos
Na pitanje za koliko će biti povećan kapacitet naše mreže nakon ulaganja od 180 miliona evra, iz Ministarstva nismo dobili precizan odgovor, ali je rečeno da će nakon što stara infrastruktura bude osvježena novom, Srbija dobiti stabilniju distributivnu mrežu.
"Ulaganja od 180 miliona evra u distributivnu mrežu doprinijeće povećanju distributivnih kapaciteta jer se mijenjaju i provodnici. Ovim, između ostalog, umjesto stare i nepouzdane mreže s puno ispada dobijamo mrežu koja je snažnija i stabilnija", naveli su iz Ministarstva.
Međutim, Stojadinović za Bloomberg Adriju kaže da ova ulaganja neće donijeti značajna povećanja na mrežu za OIE priključenja. Glavni značaj ovih ulaganja je da se smanje gubici na mreži i da se ona učini stabilnijom.
U planu su i druga ulaganja za veći kapacitet distributivne mreže
Kako bi se povećao kapacitet distributivne mreže, iz Ministarstva navode da su u planu i druga ulaganja. Među njima je izgradnja novih transformatorskih stanica i rekonstrukcija velikog broja starih trafostanica. "Praktično će se vršiti rekonstrukcija svih naponskih nivoa, tj. od 10 kV pa do 110 kV, vrijednosti veće od 150 miliona evra."
Elektrodistribucija Srbije takođe priprema i realizaciju projekta automatizacije srednjenaponske distributivne mreže, vrijednog 140 miliona evra, koji počinje ove godine i trebalo bi da se završi do 2027. godine.
Gubici na mreži
Gubici na distributivnoj mreži u 2022. bili su na nivou 11,2 odsto od količine isporučene energije. I iz Ministarstva ukazuju da je to i dalje visok nivo gubitaka, zbog čega je planiran niz projekata i mjera kako bi se gubici narednih godina sveli na manje od osam odsto.
Tražili smo od Ministarstva da nam navedu koliki su godišnji gubici izraženo novčano i u megavatima, ali ove podatke nismo dobili, uz objašnjenje da se godišnji gubici na distributivnoj mreži izražavaju procentualno, dok novčani i energijski zavise od cijene električne energije i od količine isporučene električne energije.
Depositphotos
Gubici u mreži se dijele na tehničke i netehničke gubitke, objasnili su iz Ministarstva.
Tehnički gubici zbog prirode prenosa električne energije uvijek postoje i ne mogu se nikad svesti na nulu, ali se primjenom moderne opreme mogu smanjiti na prihvatljiv minimum. Netehnički gubici su u realnosti posljedica zloupotreba i krađe električne energije. Savremenim tehnologijama se i ovi gubici mogu smanjiti, boljim monitoringom sistema i instaliranjem novih softvera.
"Visok nivo sredstava je predviđen da se uloži do 2027. godine kako bi se implementirali projekti sa ciljem smanjenja neovlašćenog preuzimanja električne energije. Svakako pored svega treba raditi na društvenoj odgovornosti i sankcionisati prekršaje kako bi se spriječile pomenute zloupotrebe", zaključili su iz Ministarstva.
