text size
Hrvatska je globalno prepoznata kao jedna od vodećih čarter destinacija, no iza blještave kulise uspješne turističke priče krije se ozbiljna kriza profitabilnosti. Tvrtke registrirane za iznajmljivanje i leasing plovila u Hrvatskoj prošle su godine ostvarile 520,9 milijuna eura prihoda, oko devet milijuna manje nego 2024. godine,
Istodobno se njihov ukupni neto gubitak povećao sa 17 na gotovo 40 milijuna eura, a neto marža pala je s minus 3,2 na minus 7,7 posto. O uzrocima ovakvog pada profitabilnosti, izazovima sezone 2026. i budućnosti hrvatske nautike razgovarali smo sa Sarom Douzzan, čelnicom Strukovne grupacije pružatelja usluga smještaja na plovnim objektima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Sezona pritisnuta zahtjevnim gostima i cijenama
Tekuća sezona ne donosi olakšanje, već je, prema riječima Sare Douzzan, "izuzetno zahtjevna". Iako su se kapaciteti na kraju uspjeli popunjeni, to je postignuto uz daleko veći napor nego prethodnih godina. "Više nije dovoljno imati samo brod i očekivati da će se on sam popuniti", ističe Douzzan. Gosti su postali osjetljiviji na cijene, detaljno uspoređuju ponude, kvalitetu broda, uslugu i recenzije. "Na kraju, 20 eura razlike u cijeni tjednog najma može presuditi hoćemo li imati rezervaciju ili ne, što se nije događalo prethodnih godina", objašnjava ona.
Čitaj više
Da, krstarenja su sada glamurozna
Kruzeri nove generacije - manji su, više nalik jahtama i mnogo luksuzniji. Na ovim luksuznim brodovima ne manjka putnika iako se cijene putovanja kreću od 14.000 dolara za sedmodnevni boravak za dvije osobe.
15.06.2025
Superjahte prkose krizi, luksuz cvjeta na Jadranu
Superjahte sve više osvajaju Jadransko more, a Riana Yacht, među najdužima na svijetu, najavljuje glamurozno ljeto i podiže standard luksuznih iskustava na našoj obali. Šta njen vlasnik, Romy Hawatt kaže o potencijalu regiona da postane nova adresa svetske elite
05.05.2025
Najveću potražnju i dalje bilježe katamarani, posebno oni opremljeni klimom, generatorima i watermakerima, koji su preuzeli značajan dio tržišta. Glavna emitivna tržišta ostaju Njemačka i Austrija, no i tu se osjeti blagi pad i veća disperzija gostiju na manja tržišta.
Troškovi veza 'pojeli' zaradu
Ključni razlog prošlogodišnjeg gubitka leži u eksploziji troškova poslovanja, koji su rasli neusporedivo brže od cijena najma. Glavni udar došao je od marina, koje su zbog visoke popunjenosti i velike potražnje za vezovima drastično podigle cijene. "Mi ne možemo formirati veću cijenu prema krajnjim klijentima jer se u tom slučaju rezervacije jednostavno ne bi događale", kaže Douzzan.
Ilustrirala je to konkretnim primjerom: katamaran klase Lagoon 42 u špici sezone mogao se iznajmiti za sedam tisuća eura tjedno, iako bi njegova realna cijena trebala biti bliže deset tisuća eura. U isto vrijeme, godišnji vez za takvo plovilo u marini košta čak 24 tisuće eura.
"Samo izračunajte. U jeku sezone imate sedam tisuća eura prihoda tjedno, a samo godišnji vez je 24 tisuće eura. Mi doslovno radimo za troškove", naglašava Douzzan. Dodaje kako su i ostali dobavljači neopravdano dizali cijene, ne shvaćajući da time "režu granu na kojoj sjede".
Rješenje: Manje brodova, više luksuza
Izlaz iz ove krize ne vidi se u daljnjem povećanju broja plovila. "Hrvatskoj definitivno nije potrebna veća flota, dapače, trebala bi biti i manja", smatra Douzzan. Jedini put prema oporavku je ulaganje u kvalitetu i zaokret prema premium ponudi, što je za mnoge tvrtke, iscrpljene nakon dvije loše sezone, postao izuzetno težak zadatak.
Najveći prostor za rast leži u privlačenju većih jahti i klijenata visoke platežne moći. Problem nije u tome što celebrityji na megajahtama ne dolaze u Hrvatsku, već što ih "nismo u stanju zadržati". Da bi se to promijenilo, potreban je razvoj prateće infrastrukture – od kvalitetnih marina za megajahte do luksuznih trgovina, kockarnica, restorana i premium teretana. Gosti, ističe Douzzan, zamjeraju Hrvatskoj nedostatak sadržaja i "života" u usporedbi s konkurentskom Grčkom, gdje su uz to vezovi, bove i restorani osjetno povoljniji.
Kako bi Hrvatska ostala vodeća, ali postala i profitabilna nautička destinacija, nužna je i podrška države. To se prije svega odnosi na osiguravanje stabilnog zakonodavnog okvira koji omogućuje dugoročno planiranje investicija te smanjenje administrativnog opterećenja koje dodatno otežava poslovanje.
U završnicu sezone 2026. i pripreme za 2027. sektor ulazi s oprezom, ali i neizostavnim optimizmom. Ipak, za stvarne pomake bit će potrebna sinergija svih aktera u destinaciji. "Više nije dovoljno da smo mi sami dobri. Treba nam kompletna podrška destinacije da bismo imali bolje rezultate", zaključuje Douzzan.
--Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
