.webp){kind=icon}
Nije prošlo ni tri nedjelje od povećanja cijene struje za privredu, koja je sa 75 evra skočila na 95 evra po megavat satu, a već se pominje novo poskupljenje i to prije Nove godine. Iako Elektroprivreda Srbije (EPS) podsjeća da je država cijenu struje za privredu ograničila za period do 31. decembra, moguće da će sve veći pritisci zbog visokih cijena energenata i sve većih izdataka za uvoz uglja i struje, natjerati državu da ponovo poveća cijenu.
U javnosti se nezvanično pominje, a privrednici i očekuju, da će im struja ponovo poskupjeti prije početka zimske sezone i da će preći 100 evra po megavat satu.
To je za Bloomberg Adriju potvrdio predsjednik Nadzornog odbora Udruženja "Zaštitnik preduzetnika i privrednika" Aleksandar Bogdanović, koji je kazao da nemaju zvaničnu informaciju da će EPS povećati struju, ali da to očekuju.
"I kada je cijena struje bila povećana na 95 evra po megavat satu znali smo da je to suviše niska cijena i da ne može ostati na ispod 100 evra po megavat satu", rekao je Bogdanović.
Iako su se u javnosti pojavile nepotvrđene informacije da bi Vlada Srbije mogla da preporuči EPS-u da cijena struje za privredu poskupi na 120 evra po megavat satu, očekuje se da će nova cijena ipak biti nešto niža, oko 105 i 110 evra po megavat satu.
"To je očekivano", kaže Bogdanović i navodi da bi nova cijena mogla biti primijenjena već od 1. oktobra, kada počinje zimska sezona i sezona grijanja.
EPS: Prijedlog Vlade o novom poskupljenju ne postoji
"Prijedlog Vlade Srbije o novom poskupljenju niti je razmatran, niti postoji", rekli su iz EPS-a za Bloomberg Adriju.
Podsjećaju da je država ograničila cijenu struje na 95 evra po megavat satu do kraja godine:
"Vlada Srbije ograničila je na 95 evra po megavat satu cijenu električne energije za privredu, odnosno kupce na komercijalnom snabdijevanju, u periodu od 1. septembra do 31. decembra 2022. godine."
Ministarstvo: Svako povećanje cijene struje je podsticaj da ulažu u OIE
Na pitanje Bloomberg Adrije da potvrdi informaciju o mogućem novom poskupljenju električne energije za privredu, državna sekretarka Jovanka Atanacković kaže da Ministarstvo nema tu informaciju, jer ne učestvuje u organizovanju cijene za privredu, već to rade grupe unutar Vlade Srbije.
"Svakako je potrebno da razmislimo o svakom povećanju i šta to znači dalje za inflaciju, odnosno za povećanje cijene finalnog proizvoda. Tamo gdje struja učestvuje puno u proizvodu sigurno će promijeniti cijenu krajnjeg proizvoda", rekla je Atanacković.
S druge strane, ukazuje da svako povećanje cijena za privredu može biti i podsticaj da postanu kupci-proizvođači (prozjumeri) i da postave solarne panele na svoje krovove.
Bloomberg
Koliko su preduzeća veliki potrošači, Atanacković potkrepljuje i podacima iz istraživanja Ministarstva, u kojem je zaključeno da su domaćinstva od aprila do avgusta više vraćala u sistem nego što su uzimala, dok je privreda sve vrijeme uzimala energiju.
"Sve vrijeme je potrošnja privrede bila veća od onoga što su vratili u sistem. Koliko god da stave solarnih panela, čak i usred ljeta, imali bi veću potrošnju. Njima se isplati sve što stave na krov i pokriju solarnim panelima", istakla je Atanacković.
Cijena struje na tržištu oko 500 evra
Njemačka referentna cijena struje za sljedeću godinu trenutno iznosi oko 500 evra po megavat satu.
Cijene struje, kao i svih ostalih energenata, i do deset puta su više u odnosu na prošlu godinu, jer Rusija ograničava snabdijevanje prirodnim gasom uoči ključnog zimskog grijnog perioda. Rekordan porast troškova energije podstiče inflaciju i ugrožava finansije domaćinstava i preduzeća širom Evrope.
Evropske vlade počele su da preduzimaju korake u ograničavanju upotrebe energije, kao što je zabrana spoljašnjeg osvjetljenja za zgrade i snižavanje temperature grijanja u zatvorenom prostoru, a nedavno je mjere štednje donijela i Srbija.
Pored toga, u Evropskoj komisiji se nastavljaju razgovori o tome šta bi još moglo da se uradi prije početka grijne sezone sljedećeg mjeseca. EU je predložila veće poreze energetskim kompanijama, obavezno ograničavanje upotrebe električne energije u vršnim satima i povećanje likvidnosti na energetskom tržištu.
EPS se zbog uvoza energenata bori s likvidnošću
Izjveštaj o poslovanju EPS-a u prvoj polovini godine pokazuje da je kompanija taj period završila neto gubitkom od 49,2 milijarde dinara. Loš kvalitet uglja koji se proizvodi u Srbiji, kao i to što novi kopovi za iskopavanje uglja nisu pripremljeni na vrijeme, primorali su EPS, usred najveće energetske krize, da uvozi energente, i to po enormno visokim cijenama.
Pored povećanog uvoza energenata, njihovih sve viših cijena na tržištu, jedan od razloga koji je takođe loše uticao na poslovanje EPS-a jesu niske cijene struje po kojima EPS prodaje građanima i privredi. Naprimjer, u junu ove godine EPS je kupovao struju po cijeni od 236,79 evra po megavat satu, a prodavao po prosječnoj cijeni od 67,52 evra po megavat satu.
Od prvog septembra cijena struje za domaćinstva uvećana je za 6,5 odsto.
