Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, boraveći u posjeti Bosni i Hercegovini (BiH), upozorio je na aktuelne bezbjedonosne i ekonomske rizike i rast cijena energenata i poručio da je svi zajedno, na globalnom, evropskom, regionalnom, ali i nacionalnom nivou treba da preduzmu dodatne korake kako bi osigurali redovno snabdijevanje energentima, po priuštivim cijenama i ojačali otpornost s ciljem suzbijanja i inflatornih pritisaka.
"Danas živimo u vremenima kada su pitanja sigurnosti, ratova, nestabilnosti, poremećaja u lancima snabdijevanja, rasta cijene energenata dominantne teme svih međunarodnih skupova, svih međunarodnih organizacija. Rast barela nafte, rast cijena derivata direktno utiče na ekonomske tokove, na sve ono što se zbiva u ekonomijama i zato evo zajedničkim naporima nastojimo napraviti iskorake i dati doprinos na međunarodnom nivou da ne dođe do daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku već da se situacija smiri te da se cijene energenata barem približno vrate na nivo prije početka rata", kazao je Planković.
Ocijenio je kako ova situacija pokazuje da pitanje energije nadilazi i tehničku i tržišnu dimenziju te da određuju u suštini "novo naše suverenosti", a suverenost znači sposobnost da država i njene institucije osiguraju ono što je ključno za svoje građane i za svoju privredu.
Čitaj više
Bh. plinska interkonekcija s Hrvatskom u završnoj političkoj fazi
Južna interkonekcija bila bi američka investicija. Amerikanci bi trebali imati 30-godišnju koncesiju na plinovod kojim bi naša zemlja prestala biti zavisna od ruskih energenata.
17.03.2026
Vlada poslala zakon o Južnoj interkonekciji na Parlament, Američka ambasada zadovoljna
Projekt Južne interkonekcije dio je šire strategije diverzifikacije izvora energije u BiH.
25.03.2026
Naglasio je i sjajnu i intenzivnu saradnju između Hrvatske i BiH, ističući preduzimanje daljnjih koraka u povezivanju u energetskom pogledu.
"Veliki i značajan projekt Južne gasne interkonekcije nije samo projekat diverzifikacije snabdijevanja gasom za Bosnu i Hercegovinu, posebno za područje Federacije, nego je pitanje sigurnosti, stabilnosti i trajnog povezivanja na zapadne tokove i Hrvatske i Bosne i Hercegovine", ocijenio je Planković, prenosi agencija Fena.
Naglasio je kako poremećaj lanaca snabdijevanja pokazuje da je najvažniji resurs imati pouzdane partnere, one koji će u ovim krizama odabrati saradnju.
"Zato ekonomska povezanost između Hrvatske i Bosne i Hercegovine predstavlja zalog upravo takve saradnje. U prošloj 2025. godini naša je ekonomska razmjena dosegla četiri milijarde evra, to je najviše do sada", kazao je Plenković te dodao kako cijeni napore brojnih ulagača iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku koji su sa svojim investicijama pridonijeli stvaranju novih radnih mjesta i jačanju saradnje.
Naglasio je i kako Hrvatska proteklih nekoliko godina znatno povećava svoju institucionalnu saradnju i investicije u Bosni i Hercegovini s brojnim partnerima na nacionalnom nivou, na nivou Federacije, i na nivou kantona.
"Praktično nema resora koji ne podržava pojedine projekte i mi ćemo to činiti i dalje, bilo da je riječ o zdravstvu, obrazovanju, kulturi, prometu, zaštiti okoline, prekograničnoj saradnji i činićemo to s uvjerenjem da je to dobro i za hrvatsku i za bosanskohercegovačku ekonomiju", rekao je hrvatski premijer.
Moguće ubrzanje proširenja EU, BiH treba iskoristiti tu šansu
Poručio je kako je odnos koji Hrvatska ima prema Bosni i Hercegovini jedinstven, i to u smislu iskrene, trajne, stalne, kontinuirane podrške, posebno podrške reformskim procesima i naporima na evropskom putu.
"Ukoliko se donekle izmijene trenutne okolnosti u vezi procesa proširenja EU, a to bi se zbog zbivanja u jednoj članici prije praktički dva dana moglo i dogoditi, a to je da se ubrza dinamika proširenja, mislim da svi u Bosni i Hercegovini trebaju biti svjesni da je to šansa koju treba iskoristiti", poručio je Planković i obećao da će Hrvatska, kao i do sada, dati svoj ogroman doprinos.
Predsjedavajuća Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto kazala je da su ''potresi na globalnim tržištima i inflatorni pritisci trenutne realnosti, ali i da svakako mogu biti prilika da se konsolidujemo“.
Naglasila je da je strateški cilj Bosne i Hercegovine da postane dio evropske zajednice, uz napomenu da je za napredak nužno rješavanje unutrašnjih političkih izazova i jačanje institucionalnog okvira.
Planković i Krišto učestvovali su danas na otvaranju Međunarodnog sajma privrede u Mostaru, istakavši važnost tog događaja za jačanje regionalne privredne saradnje i evropskih integracija Bosne i Hercegovine.