U nekom je trenutku života Donald Trump promatrao zemljovid svijeta i ugledao nešto što želi, nešto za što sada, kad je predsjednik SAD-a, kaže da će i uzeti "milom ili silom". Riječ je o Grenlandu, autonomnom teritoriju Danske, jednog od najbliskijih saveznika SAD-a. "Obožavam zemljovide", jednom je prigodom Trump napomenuo. "I oduvijek govorim: Pogledaj ti koliko je on ogroman. Divovski. Trebao bi biti dijelom SAD-a."
I tako je započela priča o opsesiji koja se sada pretvara u spektakl, negdje između političke farse i geopolitičke krize. Riječ je o neuobičajenoj (i nepozvanoj) američkoj delegaciji u posjetu Grenlandu, kako bi ga „promotrili“, prema riječima jednog od posjetitelja, američkog potpredsjednika J. D. Vancea.
Prvotni je plan bio da njegova supruga Usha odvede jednog od njihovih sinova na nadaleko poznatu utrku psećih zaprega, dok bi visokopozicionirani dužnosnici paralelno posjećivali druge destinacije. Taj je plan izazvao bijes u Danskoj i na Grenlandu na kojemu su se nedavno održali izbori i gdje se trenutačno bave formiranjem nove vlade. Danska premijerka požalila se na "nedopustiv pritisak", grenlandski premijer u odlasku posjet je nazvao "izuzetno agresivnim" i s namjerom "demonstracije moći", a njegov se vjerojatni nasljednik složio da je riječ " opetovanom pokazivanju nepoštovanja“.
Stoga je putovanje preusmjereno i skraćeno. Umjesto udvaranja i razgledavanja, svita Vanceovih sletjela je u izoliranu američku svemirsku bazu koja nadzire nebo i nadolazeće balističke rakete. Ipak, šteta je već učinjena i samo se pogoršava jer je Trump jasno dao do znanja da stremi ka tom velikom kopnu, otprilike kao što je Rusija dugo svojatala Ukrajinu ili pak kako Kina mjerka Tajvan.
No kad govorimo o Trumpovoj ljubavi prema zemljovidima, ne može se reći da je ovo prvi put da nečija hirovitost nad kartografijom oblikuje poglede na svijet državnih vođa, a samim time i tijek povijesti. Geograf Mark Monmonier jednom je rekao da se „kartografskom paradoksu ne može pobjeći: kako bi prikazao korisnu i vjernu sliku, točan zemljovid mora i dobronamjerno lagati“. Posljedično te laži određuju što smatramo središnjim ili perifernim, bliskim ili udaljenim, gornjim ili donjim, velikim ili malim.
Paradoks potječe od problema prenošenja trodimenzionalnog globusa na dvodimenzionalan zemljovid. Taj izazov još od pamtivijeka prisiljava kartografe na raznorazne kompromise, a Trump je vjerojatno odrastao s načinom prikaza koji je i dandanas popularan u školama: Mercatorovom projekcijom.
Grenland prikazan s pomoću zastarjele Mercatorove projekcije, što su područja udaljenija od ekvatora, to je njihov prikaz iskrivljeniji | Bloomberg
Ime je dobila po Gerhardu Mercatoru, flamanskom geografu koji je u 16. stoljeću osmislio taj zemljovid, a prikazuje meridijane u obliku paralelnih linija zbog kojih je bilo jednostavno postaviti zemljovide na zidove, a privlačio je i moreplovce koji su ucrtavali svoje rute.
Njezin je nedostatak to što iskrivljuje relativne veličine kopnenih masa, i to pogotovo što se više udaljavate od ekvatora, kao što je ovdje prikazano. Primjerice, Europa se čini većom no što jest, a Afrika manjom, zbog čega su nastale kritike da je Mercatorov pregled svijeta pomogao u poticanju nauma europskih imperijalista u 19. stoljeću.
Grenland je na Mercatorovu zemljovidu posebno preuveličan te se čini većim od čitave Afrike, a zapravo je manji od Alžira. Nick Danforth, autor najavljene knjige o zemljovidima i politici, vjeruje da je to preuveličavanje potaknulo Trumpove maštarije.
Kako bi spriječili ovu distorziju, drugi su kartografi osmislili drukčije kompromise. Projekcija nazvana po geografu Arthuru Robinsonu zaobljuje zemljopisne širine, no duljine ostavlja ravnima i paralelnima, čime se i dalje preoblikuju polarne regije, no manje.
Još jedna vrsta projekcije, Goodeovea modifikacija pseudocilindričnih projekcija, vjernije prikazuje proporcije, no izgleda kao crtež oguljene kore naranče. Nadalje, Gall-Petersova projekcija očuva proporcije, ali nauštrb oblika. Nezaboravna je epizoda serije Zapadno krilo u kojoj štreberi opsjednuti zemljovidima demonstriraju sociopolitičke implikacije kartografije (na način sličan ovome mome), zbog čega ih je glasnogovornik Bijele kuće C. J. Cregg preklinjao da prestanu jer su ga "izludili".
Još jedna vrsta projekcije polarna je ili azimutna (nazvana po matematičkom izrazu, a ne po osobi). Ona malo iskrivljuje i najbliskija je tomu kako Zemlja izgleda iz svemira, što je jedan od razloga zašto su Ujedinjeni narodi izabrali ovu projekciju za svoj logotip. No morate odabrati središte ili fokus, mislim da bi samo Djed Božićnjak odabrao Sjeverni pol.
Ovako bi Grenland izgledao na sferi | Natural Earth Bloomberg
To se sada mijenja jer se led topi, a veći dio Arktika postaje plovan tijekom duljih razdoblja u godini, što zauzvrat potiče SAD, Rusiju, Kinu i druge države da se pokušaju izboriti za strateški primat u hladnim vodama. Prema Danforthu, takvi azimutni zemljovidi na kojima se Grenland prikazuje kao ne pretjerano velik, ali strateški središnji dio, najbolje pokazuju njegovu važnost.
Čak ni trend recentriranja u kartografiji ne bi, u povijesnom smislu, bio ništa novo. Ako nešto smatrate važnim, to onda stavljate na sredinu. Zato su srednjovjekovni kartografi u središte stavljali Jeruzalem, Kinezi svoju državu nazivaju "središnjim kraljevstvom", a Grci su središte svijeta polagali u Delfima.
Taj uzorak egocentrizma također je podsjetnik da je najbolje biti oprezan kad se geopolitičke ili pak vojne odluke temelje na bilo kojoj karti koju imate u svojem kriznom stožeru. U suvremenom kontekstu Trumpov interes za Grenland ne čini se suludim, za razliku od njegova modusa operandi.
Grenlanđani ne žele postati Amerikanci (a i zašto bi?). A Danska je već saveznik NATO-a, entuzijastičan domaćin američkih trupa koji bi ih rado primio još i više kako bi surađivali u osiguravanju Arktika protiv zajedničkih suparnika kao što su Rusija i Kina. Nema potrebe za aneksijom, zastrašivanjem ili ometanjem lokalnih tradicija poput utrka psećih zaprega.
Ova neobična i nepotrebna kriza između Amerike i Grenlanda podsjetnik je na to da smo svi na svoj način robovi svojih mentalnih zemljovida, stvarnih ili metaforičkih. Smisao svijetu možemo dati samo iskrivljujući ili ignorirajući nešto kako bismo razjasnili ili naglasili nešto drugo, a ponekad nas ti kompromisi dovode do loših odluka.
To podjednako vrijedi i za vas i za mene, baš kao i za Trumpa. Razlika je samo u tome što on u rukama drži puno veću moć i može uzrokovati dugoročnu štetu. Za Grenland, nedavnog nedobrovoljnog domaćina američke delegacije, sve to je očekivano dezorijentirajuće: doslovce, jer je to kao da je netko uzeo istok, koji je nekoć bio središte zemljovida, i stavio ga nekamo drugamo, zbog čega se sada sve čini naopakim.
.webp){kind=icon}
