Konzorcij devet europskih banaka, uključujući divove ING i UniCredit, osniva novu tvrtku za izdavanje stablecoina vezanog uz euro. Ovim korakom žele smanjiti američku dominaciju u području digitalne kriptoimovine.
Osim ING-a i UniCredita, u konzorciju su Banca Sella, KBC, Danske Bank, DekaBank, SEB, CaixaBank i Raiffeisen Bank International. Očekuje se da će nova tvrtka sa sjedištem u Amsterdamu lansirati svoj stablecoin u drugoj polovici sljedeće godine.
Stablecoini su dizajnirani za održavanje konstantne vrijednosti u odnosu na tradicionalnu fiat valutu. Korištenjem blockchain tehnologije i kriptografskih mehanizama, mogu se lako i trenutačno prenositi putem online protokola.
Njihova upotreba eksplodirala je posljednjih godina, posebno među kripto trgovcima, ali se sve više koriste i u drugim digitalnim plaćanjima i prekograničnim transakcijama. Daleko najveći udio podržan je američkim dolarom.
Prema nedavnom izvješću Banke Italije, globalna tržišna kapitalizacija stablecoina procjenjuje se na oko 300 milijardi dolara, pri čemu stablecoini denominirani u eurima predstavljaju samo pet posto ukupne globalne tržišne kapitalizacije.
Bloomberg
"Inicijativa će pružiti istinski europsku alternativu tržištu stablecoina kojim trenutačno dominira SAD i pridonijeti strateškoj autonomiji Europe u području plaćanja", rekle su banke u najavi projekta.
Naglasile su da će inicijativa stvoriti token koji se može koristiti za brza i jeftina plaćanja i namire.
"Digitalna plaćanja ključna su za novu infrastrukturu plaćanja i financijskog tržišta denominiranu u eurima. Omogućuju značajnu učinkovitost i transparentnost zahvaljujući programabilnim funkcionalnostima blockchain tehnologije i trenutačnim prekograničnim namirama 24/7. Vjerujemo da ovaj razvoj zahtijeva holistički pristup u cijeloj industriji, stoga je bitno da banke usvoje jedinstvene standarde", rekao je Floris Lugt, voditelj digitalne imovine u ING-u i zajednički glasnogovornik inicijative.
Što će učiniti ECB, koja je otvoreno skeptična prema stablecoinima i kripto industriji općenito? Djelomično i zato što stablecoini izravno konkuriraju planiranom uvođenju digitalnog eura.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorila je zastupnike Europskog parlamenta u lipnju da privatno izdani stablecoini predstavljaju rizike za monetarnu politiku i financijsku stabilnost. Istaknula je uvođenje digitalne verzije jedinstvene europske valute kao sigurniju alternativu i pozvala zastupnike Europskog parlamenta da usvoje zakonodavstvo koje bi omogućilo izdavanje digitalnog eura.
"Stablecoini se izdaju s obećanjem održavanja stabilne vrijednosti u usporedbi s referentnom imovinom. Zasad se uglavnom koriste kao most prema i od kripto ekosustava i kao alat za olakšavanje trgovanja kriptoimovinom. Ali oni također pokušavaju preuzeti tradicionalnije funkcije, poput služenja kao sredstvo razmjene", rekla je Christine Lagarde u izjavi nakon svog govora u rujnu.
"Na prvi pogled, ovi subjekti i aktivnosti mogu se činiti novima. Ali ne moramo čekati da sazru da bismo vidjeli da ponovno uvode stare vrste rizika kroz sporedna vrata... To su rizici koji su dugo dobro poznati nadzornicima i regulatorima", rekla je Lagarde.
Iako ECB snažno gura izdavanje digitalnog eura, neke su se poslovne banke opirale uvođenju digitalnog eura, bojeći se da će njihovi klijenti masovno prebacivati novac iz banaka u digitalne novčanike koje bi ECB navodno osigurao za digitalni euro.
Na to je upozorilo i Udruženje banaka Slovenije, koje podržava digitalni euro. Ako bi korisnici masovno počeli prelaziti s depozita na digitalni euro, to bi moglo oslabiti likvidnost i kapitalnu snagu banaka ili čak povećati rizik od brzog povlačenja sredstava (bank run), prema Udruženju banaka Slovenije. Uvođenje digitalnog eura također će banke koštati mnogo novca jer će zahtijevati ulaganja u infrastrukturu.
Digitalni euro bio bi "novac središnje banke", kaže Banka Slovenije, tj. tzv. CBDC. "To znači da bi ga podržavala središnja banka i da bi bio osmišljen kako bi zadovoljio potrebe ljudi koji ga koriste. Stoga bi bio bez rizika. Osim toga, štitio bi privatnost i osiguravao zaštitu podataka. Središnje banke imaju zadatak održavati vrijednost novca, bez obzira na to je li u fizičkom ili digitalnom obliku".
Suprotno, stabilnost i pouzdanost stablecoina u osnovi ovise o subjektu koji ih izdaje i o tome koliko je vjerodostojna i provediva njegova obveza održavanja vrijednosti tih kovanica tijekom vremena, objasnila je Banka Slovenije. Osim toga, privatni izdavatelji mogu koristiti osobne podatke korisnika u komercijalne svrhe.
Udruga banaka Slovenije objasnila je za Bloomberg Adriju da nemaju izravne informacije o projektu grupe europskih banaka te ga stoga ne mogu komentirati.
"Općenito, Udruga prati inicijative vezane uz razvoj digitalnih financijskih usluga, uključujući rješenja vezana uz digitalni oblik eura i druge oblike digitalne imovine. Takvi projekti općenito su predmet razmatranja u okviru nadležnih europskih institucija i pojedinačnih banaka ili njihovih grupa", odgovorila je Udruga banaka Slovenije.
Slovenska bankarska udruga također kaže da bi slovenske banke i štedionice „samostalno odlučivale o mogućem sudjelovanju u takvim inicijativama, uzimajući u obzir svoju poslovnu strategiju i regulatorni okvir“.
Najveća slovenska banka, NLB, samo je objavila da "pažljivo prati razvoj stablecoina", ali trenutačno nema potvrđenih planova za njihovu provedbu.
Izdavanje stabilnih kovanica dopušteno je u EU ako izdavatelj dobije licencu prema MiCA uredbi, koja regulira kripto industriju u EU. MiCA zahtijeva od izdavatelja da uvijek omogući ulagačima iz EU da otkupe svoja ulaganja po nominalnoj vrijednosti. Osim toga, izdavatelji stabilnih kovanica moraju značajan dio svojih rezervi držati u bankovnim depozitima.
ECB je zabrinut zbog takozvanih višeizdavateljskih programa, u kojima europski i neeuropski subjekt zajednički izdaju zamjenjive stabilne kovanice. U takvim slučajevima, zahtjevi MiCA uredbe ne odnose se na neeuropskog izdavatelja.
Christine Lagarde/Bloomberg
U slučaju masovne likvidacije, ulagači bi prirodno radije likvidirali svoje kovanice u jurisdikciji s najjačim zaštitnim mjerama, što je vjerojatno EU, kaže ECB. Ali rezerve koje se drže u EU možda neće biti dovoljne za pokrivanje tako koncentrirane potražnje.
Dok su Sjedinjene Države pod Trumpovom administracijom prihvatile novu kripto industriju, a posebno stabilne kriptovalute podržane dolarima, Europa se zatvara. Guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau nedavno je pozvao na pooštravanje ključnog europskog okvira za regulaciju digitalne imovine, koji trenutačno omogućuje kripto tvrtkama da dobiju licencu u jednoj državi članici EU, a zatim je koriste kao takozvanu „putovnicu“ za poslovanje u cijeloj Uniji od 27 članica.
ECB, prema Bloombergu, navodno traži podršku za zabranu stabilnih kriptovaluta izdanih istovremeno u EU i u drugim jurisdikcijama. To bi je moglo dovesti u sukob s tvrtkama poput Circle Interneta i Paxosa, koje posluju preko granica.
Circle je najveći izdavatelj stabilnih kriptovaluta temeljenih na euru (EURC) i licenciran je od MiCA-e. Tether, najveći svjetski izdavatelj stabilnih kriptovaluta, odlučio je da neće zatražiti licencu prema europskoj MiCA regulativi tako da neće poslovati na tržištu EU. Kao rezultat toga, kripto burze morale su ukloniti Tetherove stabilne kriptovalute iz svoje ponude za europske kupce. Čini se da je sada i američka tvrtka Circle pod napadom.
Izvješće Deutsche Bank o stabilnim kriptovalutama objavljeno u rujnu istaknulo je kako zemlje u razvoju sve više usvajaju stabilne kriptovalute vezane uz američki dolar kao zamjenu za lokalne depozite i gotovinu. "To je stvorilo globalnu monetarnu dilemu: zemlje bi trebale usvojiti stabilne kriptovalute ili riskiraju da zaostanu. Europa je pod posebnim pritiskom", navodi se u izvješću.
.webp){kind=icon}
