text size
"Pretvaranje u Japanca" (Turning Japanese) bio je hit britanskog rock benda The Vapors, koji mu je na trenutak donio međunarodnu slavu davne 1980. godine. I dok su britanski glazbenici tada objašnjavali da žele da tekst pjesme pokaže tjeskobu mladih i "pretvaranje u nešto što niste očekivali", fraza iz naslova ove pjesme postala je na financijskim tržištima metafora za produljeno razdoblje ekonomske stagnacije, po uzoru na japanska "dva izgubljena desetljeća", koja su uslijedila nakon pucanja japanskog ekonomsko-financijskog balona 1990. godine.
Fenomen "japanizacije" spominjan je više puta u posljednja dva desetljeća u ekonomskim analizama situacije u Europi, kad god bi europsko gospodarstvo bilo zaglavljeno u stagnaciji ili vrlo niskom rastu, visokim javnim dugom, političkoj disfunkcionalnosti, kao i demografskim problemima uzrokovanim starenjem stanovništva. Nadolazeći val ekonomske i političke krize u Europskoj uniji, koju istovremeno pritišće strateški sukob između SAD-a i Kine, kao i strahovi od sigurnosnih prijetnji iz Rusije, obnovio je strahove da se Stari kontinent suočava s "japanizacijom".
I da paradoks bude još veći, istovremeno se Japan suočava s promjenama, koje bi se mogle nazvati "uropeizacijom". Konkretno, slom japanskog višedesetljetnog jednostranačkog političkog sustava otvorio je prostor za desničarski populizam europskog tipa, stvarajući šire društvene promjene u kojima je Japan počeo nalikovati Europi. Odjednom je Japan postao zemlja fragmentirane višestranačke politike, sa sve većim brojem žena u politici, ali i brojnim populističkim vođama.
Indeks "rizika od japanske bolesti"
Nakon globalne financijske krize 2008. godine, ekonomski krajolik u većem dijelu razvijenog svijeta neizbježno se sastojao od niskog gospodarskog rasta i najnižih kamatnih stopa, što je sve do pandemije koronavirusa 2020. godine brojne analize više puta dovelo u pitanje hoće li Europa postati novi Japan.
Krajem 2013. godine, tadašnji čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi odlučno je demantirao takvu mogućnost, ukazujući da eurozoni ne prijeti opasnost od upadanja u trajnu deflaciju, što je bio jedan aspekt japanskog gospodarstva u posljednjem desetljeću prošlog stoljeća i prvom desetljeću 21. stoljeća.