Na kraju smjene, zaposlenike koji izlaze iz Audijeve tvornice u bavarskom gradu Ingolstadtu dočekuje mala skupina muškaraca na rubu parkirališta. Dok se motori pale, a čizme škripe po šljunku, muškarci pokušavaju ugurati letke u ruke zaposlenika. I dok se polako spušta sumrak, tek nekoliko radnika zastaje i brzo stavljaju letke u džepove svojih jakni prije nego otključaju svoje automobile. Iako su fotografije na letcima bezazlene s prikazom veselih radnika kako rade na pokretnim trakama, tekst sadržava strašno upozorenje na nadolazeće otpuštanje, optužujući tradicionalne njemačke sindikate za izdaju radnika.
Muškarci predstavljaju Zentrum, brzorastući sindikat krajnje desnice koji izaziva IG Metall, sindikat s dva milijuna članova i utjecajem na donošenje zakona o radnim odnosima u Njemačkoj još od 1950-ih. "Evo alternative – trebali biste je razmotriti", kaže Oliver Hilburger, 56-godišnji vođa Zentruma, dok dijeli letke.
Jasper Walter Bastian za Bloomberg Businessweek
U zemlji koju su dugo obilježavali stabilni tvornički poslovi i rastuće plaće plavih ovratnika, tihi prizor razmjene otkriva sve dublji rascjep: političke snage nekoć ograničene na margine sada regrutiraju upravo ondje gdje je Njemačka izgradila svoj poslijeratni društveni ugovor. Ambicije Zentruma nadilaze puko zastupanje radnika. Grupa bez imalo srama promiče desničarsku, nacionalističku agendu, s ciljem pretvaranja tvornica u političke inkubatore na sličan način na koji su to činili talijanski i njemački ljevičarski radikali 1960-ih i 70-ih. Ovog proljeća radnici u proizvođačkim tvrtkama, uključujući Mercedes-Benz, Porsche i Volkswagen, glasat će o radničkom predstavljanju, a gotovo svi očekuju da će Zentrum ostvariti značajan napredak.
Industrijski radnici proživljavaju jedno od najtežih razdoblja za njemačko gospodarstva u posljednjih nekoliko desetljeća. Automobilska proizvodnja i srodni sektori dugo su bili gospodarski zamašnjak zemlje, čineći više od petine izvoza i šest posto ukupne proizvodnje. Međutim, zbog prebacivanja proizvodnje i istraživanja u Kinu i istočnu Europu tijekom prijelaza na e-mobilnost, njemačka je automobilska industrija od 2019. izgubila više od četvrt milijuna radnih mjesta. Sindikat Zentrum, osnovan 2009. u tvornici mjenjača Mercedes-Benza, iskoristio je zabrinutost radnika uzrokovanu otpuštanjima i uspješno se učvrstio i u VW-u, Opelu te drugim tvrtkama diljem industrijskog srca Njemačke.
Bloomberg Businessweek Adria
Utvrđivanje položaja u tvornicama automobila narušilo bi stari radni poredak iznutra, naglašavajući raspad zahtjeva lijevog centra da govori u ime radničke Njemačke. U 1980-ima, kada su Mercedesove limuzine postale globalni simbol bogatstva, radnici koji su ih proizvodili dosljedno su glasali za Socijaldemokratsku stranku lijevog centra. Politički sustav bio je utemeljen na sigurnim radnim mjestima u tvornicama i odanosti radnika moćnim sindikatima.
Taj je savez nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. jednostavno bio potrošen, a broj članova u sindikatima pao je na manje od polovice tadašnjeg članstva. Dok aktualne ankete pokazuju kako kvalificirani radnici daju podršku krajnjoj desnici, Alternativi za Njemačku (AfD), i to u postotku znatno višem od nacionalnog prosjeka, to je zapravo odraz skretanja njemačke radničke klase udesno kao i u SAD-u, Francuskoj i drugim razvijenim zemljama. S obzirom na predstojeće izbore za pokrajinski parlament u ožujku u Baden-Württembergu, kolijevci Mercedesa i Porschea, svako jačanje Zentruma moglo bi zakomplicirati nastojanja kancelara Friedricha Merza u postizanju stabilnosti.
Bloomberg Businessweek Adria
U IG Metall sindikatu tvrde kako su bili uspješniji sa strategijom pregovaranja od Zentruma sa svojim konfrontacijskim pristupom. Nadalje, tvrde kako su postavljanjem predstavnika u nadzorne odbore i omogućivanjem širokog utjecaja radnika na rad tvornica pomogli u osiguranju ispunjenja obveza uprave o daljnjem ulaganju kao i u sprječavanju otpuštanja čak i u razdoblju restrukturiranja industrije. "Ako želite zaštititi radna mjesta tijekom transformacije, potreban vam je utjecaj ondje gdje se odluke donose", kaže Barbara Resch, voditeljica ogranka IG Metalla za Baden-Württemberg. "To znači pregovaranje o ulaganjima, osposobljavanju i budućim proizvodima, a ne pretvaranje radničkih vijeća u političke pozornice".
Njezina skupina i drugi glavni sindikati sve učestalije šalju organizatore u tvornice kako bi se izravno suočili s predstavnicima Zentruma u tvornici. Ti ljudi nastoje promicati demokratske ideale među radnicima i osiguravaju pravnu podršku svojim članovima u sudskim postupcima zbog tužbi za klevetu koje je Zentrum podnio protiv članova IG Metalla koji aktiviste krajnje desničarskog sindikata nazivaju nacistima. Kada Zentrum počne dobivati na značaju u tvornici, IG Metall procjenjuje koji su radnici najpodložniji nagovorima Zentruma. Najčešće su to radnici u noćnim smjenama ili u izoliranim odjelima gdje predstavnici IG Metalla nisu redovito prisutni i u takvim situacijama brzo djeluju kako bi popunili te praznine.
S druge strane, iz Zentruma pojašnjavaju kako je njihov cilj pružiti pomoć radnicima koju im veći sindikati ne daju, osobito fokusiranjem na probleme svakog pojedinog radnika. Ako, na primjer, šef ne dopusti zaposleniku odlazak na stanku za pušenje, Zentrum će tada intervenirati i zahtijevati provedbu sporazuma o stanci za pušenje koje je izvorno ispregovarao IG Metall. "Naša ključna snaga je u tome što mnogi zaposlenici jednostavno žele izravno zastupanje", kaže Hilburger.
Inače, Hilburger je cijeli svoj život proveo na prostoru jugozapadne Njemačke, poznatom po jakoj autoindustriji. 1980-ih je bio gitarist Noie Werte (što bi otprilike značilo Nove vrijednosti), hardcore benda čiji su tekstovi pozivali na "pročišćenje" zemlje i veličali nacionalističko nasilje. Bend je uz svoje pjesme koristio videozapise koji slave ubojstva koja je počinilo Nacionalsocijalističko podzemlje, neonacistička teroristička ćelija. Nakon što je Hilburgerova prošlost postala javna, izgubio je poziciju predstavnika radnika pred radnim sudom te je izbačen iz sindikata metalaca povezanog s crkvom. Unatoč tome, škrto se ispričao za svoja prošla politička uvjerenja, pripisujući ih mladenačkoj nepromišljenosti, iako priznaje da je "ton bio pogrešan".
Bloomberg Businessweek Adria
Ovih dana, Hilburger nacionalističkim, antielitističkim jezikom, žestoko kritizira dioničare, globalne investitore i ono što naziva "financijalizirani" menadžment. Optužuje tradicionalne sindikate jer ne uspijevaju zaštititi radnike od prisilnog preseljenja, odnosno prepuštanja radnika stihiji zbog prebacivanja industrije u inozemstvo. Često navodi slučaj bivšeg sindikalnog čelnika Volkswagena Klausa Volkerta, inače pritvorenog zbog primanja mita u novcu, luksuznih putovanja i prostitutki koje je plaćala tvrtka, kao primjer sustava koji briše granicu između zastupanja radnika i korporativne moći. "Naš rad je politički", kaže Hilburger. "U Njemačkoj 40 milijuna ljudi provodi više vremena na radnom mjestu, sa svojim kolegama, nego sa svojim supružnicima".
Hilburger sebe opisuje kao pristašu etnonacionalističkog pokreta Neue Rechte (Nova desnica). Mreža objavljuje knjige i časopise te nudi seminare za aktiviste krajnje desnice, uključujući članove mladeži AfD-a. Za Zentrum i srodne skupine, "postizanje kulturne hegemonije sredstvo je za konačni odmak od liberalne demokracije", kaže Armin Pfahl-Traughber, profesor politologije na Saveznom sveučilištu primijenjenih upravnih znanosti u Brühlu.
Borba se odvija nasuprot sve sumornijoj budućnosti s njemačkim industrijskim sektorom koji otpušta 10.000 ljudi mjesečno. Nestaju ona radna mjesta koja su nekoć plaćala obiteljski dom, osiguravala mirovinu i povremeni odmor na suncu. Štoviše, i u drugim sektorima gdje otpuštanja još nisu ostvarena, vlada strašna tjeskoba. Nedavno istraživanje IW-a, privatne tvrtke za istraživanje ekonomskih kretanja, pokazalo je kako gotovo polovica trgovačkih grupa očekuje daljnja ukidanja radnih mjesta i u ovoj godini, što je snažno upozorenje za industrijski model koji je nekoć određivala stabilnost. "Kod ovih izbora strepim zbog njihova izvjesnog etabliranja u velikim tvornicama diljem Njemačke", kaže Lukas Hezel, koji radi puno radno vrijeme kao suprotstavljeni Zentrumu, za IG Metall.
.webp){kind=icon}
