.webp){kind=icon}
Restorani i kavane su oduvijek bili mjesta na kojima su sklapani najbolji poslovi. O tome gdje je nastala prva kavana na europskom tlu postoje razne dileme. Smatra se da je u Veneciji 1645. otvorena prva, iako bi vam Englezi rekli da je prva otvorena baš u Oxfordu. Razni izvori navode da je prva kafeterija postojala u Parizu 1672. U Beču je, pak, prva kavana otvorena 1683. zahvaljujući Somborcu Franji Đuri Kolčiću koji je sudjelovao u obrani Beča i pronašao zalihe sirovih zrna kave zaplijenjenih od Turaka. To je bila inspiracija za naziv mjesta "Kod zrna zelenog graha", jer su zrna kave bila zelenkasta i nalik grahu.
"Prva žarulja u Beogradu zasvijetlila je u kavani Proljeće. U bivšoj kavani Tri lista duhana, na uglu Bulevara kralja Aleksandra i Ulice kneza Miloša, zazvonio je prvi telefon u gradu. A Beogradska burza počela je raditi u Građanskoj kasini", objašnjava dr. Vidoje Golubović, autor knjige "Kafane i mehandžije starog Beograda".
Autor i neki drugi izvori navode da je prva kavana u Europi otvorena 1522. u Beogradu, na području današnjeg Dorćola. Bila je to skromna kuća u kojoj se služila samo kava u šalicama, a o njoj nema puno sačuvanih podataka. Zna se samo da je strop bio nizak i da se sjedilo na podu.
Od tada pa do danas, mnogim posjetiteljima kavana je bila drugi dom ili 'ured' u kojem su se dogovarali poslovi, za mnoge najvažnija 'institucija', a prema Nušiću čak "narodno sveučilište".
Prenoseći opis austrijskog putopisca Kepera, autor je pokušao rekonstruirati izgled kavane iz prve polovice 18. stoljeća. Keper je dao opis kavane Crni orao, koja se nalazila na Dorćolu. Smatrala se najboljom kavanom u gradu, a "umjesto stolova, stolica i klupa imala je minderluke prekrivene sagovima". Ako je vjerovati podacima, Beograd je u to vrijeme imao oko 1350 kuća i čak 200 kavana i mehana, dakle, na svakih šest, sedam beogradskih domova dolazila je jedna kavana.
Zapadnije u Adria regiji, trgovac Leopold Duhn bio je vlasnik prve kavane u Zagrebu, u blizini Trga bana Josipa Jelačića, koja je otvorena 1748. Više od stoljeća kasnije, 1887. godine, spominje se jedna od znamenitijih pulskih kavana, Miramare. U nju je dolazio i irski pisac James Joyce, koji je tijekom 1904. godine sa suprugom Norom provodio svaku večer upravo tamo, kako navodi Glas Istre.
Restoran-kavana Kod Pera na Bukovicu najstariji je sačuvani objekt ovog tipa u Crnoj Gori. Dozvolu za rad dobio je 1881. i od tada posluje bez prekida. Nalazi se u selu Njegušima, na katunu Bukovica.
Kada je riječ o poslovnom ručku, izvori navode da se prvi put pojavio u Engleskoj 1706. U to vrijeme, poslovni ljudi nisu imali urede, a sva važna pitanja rješavala su se u restoranima, uz čašicu konjaka ili šalicu kave (čaj je stigao kasnije) i cigaru. Vijest da postoji mirno mjesto gdje možete pregovarati u miru brzo se proširila.
Autor, a i neki drugi izvori navode da je prva kavana u Evropi otvorena 1522. godine u Beogradu, na teritoriji današnjeg Dorćola.
Na Balkanu je 'institucija' poslovnog ručka nastala nešto kasnije – autor navedenog djela spominje da je u kavani Varoš kapija knez Miloš Obrenović uz kavu slušao jutarnje izvještaje svojih službenika. Masovno otvaranje kavana u 19. stoljeću utjecalo je i na to da donese Uredbu o kavanama, kojom je bio reguliran njihov izgled i rad. Ta ekspanzija utjecala je i na modernizaciju, pa je otpočeo i s izgradnjom hotela, a prvi je sagrađen 1841. na uglu današnjih ulica Kralja Petra i Gračaničke u Beogradu.
S otvaranjem hotela, nezaobilazna mjesta okupljanja postali su upravo restorani u okviru hotela, kao što je to često slučaj i danas.
Veliki zaljubljenik u kulturu kavane i boem, Momo Kapor, na jednom mjestu kaže da je u hotelu Jugoslavija bilo toliko otmjeno da su čak i račun donosili na zagrijanom tanjuru!
"Kavana je magična stvar i ona je zapravo antički trg za nas Srbe. Kavana je naš trg na kojem se može svašta čuti. Tijekom 19. stoljeća znam da su pisci pisali po kavanama. Tamo su bile čitave redakcije po stolovima", kaže Kapor. Još jedan od istaknutih boema, Tin Ujević, govorio je da boemstvo ne predstavlja ni klasu ni organizirani pokret, već jedno specifično stanje duha, poimanja stvari i reda u društvu. Bio je redovni posjetitelj Kazališne kavane (koja postoji od 1906.) i gostionice Blato (koja se nalazila na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice u Zagrebu).
Kapor također navodi da nikada nije sjedao u kavane koje imaju znak ‘Rezervirano’, jer je poznato da se ručkovi nerijetko završe s večerom, te pisac očito nije prihvaćao ograničenja. No, u vezi poslovnog ručka ipak postoje neka, doduše nepisana pravila. Jedno od njih je da se razgovor o poslu ne započinje prije nego svi naruče.
Pitali smo poslovni svijet gdje danas voli naručivati, razgovarati i uživati. Sa ili bez rezervacije.
Sarajevo
Apetit
Restoran Apetit smješten je na Vilsonovom šetalištu i poznat je po sofisticiranoj ponudi jela međunarodne kuhinje. Ambijent je elegantan, savršen za formalne poslovne sastanke ili ručkove s partnerima koji cijene diskreciju. Također, zbog veličine prostora, idealan je za velike grupne sastanke. Jelovnik uključuje gurmanske salate, odreske i kreativne kombinacije sezonskih namirnica. Cijene glavnih jela kreću se od 30 do 60 KM. Uz to, restoran nudi parking, što olakšava dolazak gostiju.
Bloomberg Businessweek Adria
Luka Sarajevo
Smješten uz obalu Miljacke, Luka Sarajevo nudi savršenu kombinaciju moderne estetike i opuštene atmosfere. Popularan je izbor za poslovne ručkove jer pruža mirno okruženje idealno uz izvrstan jelovnik koji uključuje morsku hranu i jela internacionalne kuhinje. S lijepim pogledom i vrtom, restoran također nudi pažljivo odabranu kolekciju raznovrsnih pića i vina. Cijene se uglavnom kreću od 30 do 70 KM.
Amerikanac
"Amerikanac" je restoran s jedinstvenom kombinacijom američkih i bosanskih specijaliteta, što ga čini zanimljivim izborom za opuštenije poslovne ručkove. Nalazi se u centralnom delu grada i nudi lagane obroke kao što su burgeri, stejkovi i jela sa roštilja. Cene su pristupačne, a prostor je dovoljno intiman za poslovne susrete. Takođe, sa ogromnom baštom koju ima, idealan je za letnje sastanke. Cene jela kreću se od 20 do 70 KM.
Bloomberg Businessweek Adria
Barhana
Smješten je u samom centru Baščaršije i pruža autentičan doživljaj Sarajeva uz opuštenu atmosferu. Odličan je izbor za poslovne ručkove u manje formalnom tonu, s fokusom na tradicionalna bosanska jela. Vrlo je zanimljiv strancima, pa je idealna lokacija za međunarodne goste. Cijene su povoljne, a iako restoran nema vlastiti parking, njegova blizina centralnim poslovnim lokacijama čini ga dostupnim za pješake.
4 Sobe Gospođe Safije
Jedan od najpoznatijih sarajevskih restorana, 4 sobe gospođe Safije, nudi ekskluzivan ambijent u povijesnom zdanju. Restoran je poznat po ukusnim jelima i vrhunskoj usluzi, što ga čini prvim izborom za važne poslovne sastanke i događaje. Jelovnik nudi širok izbor internacionalnih i tradicionalnih jela, a cijene se kreću od 30 do 70 KM. Restoran ima i parking, što olakšava organizaciju sastanaka.
Zagreb
Torero
Fine dining restoran Torero, u Tkalčićevoj ulici u centru Zagreba, mjesto je gdje se moderna kulinarska umjetnost susreće s elegancijom i profinjenošću. Ovaj restoran mnogi hvale zbog gastronomskog iskustva koje očarava kako domaće tako i međunarodne posjetitelje. U Toreru su jela pažljivo osmišljena kako bi se istaknule bogate arome i inovativne kombinacije, koristeći se samo najkvalitetnijim, sezonskim sastojcima. Interijer restorana odražava sofisticiranost i toplinu, stvarajući intimnu atmosferu idealnu za poslovne sastanke.
Bloomberg Businessweek Adria
Zinfandel’s
Nalazi se unutar hotela Esplanade, koji datira iz 1925. godine. Pruža izvanredno iskustvo fine dininga koje odražava duh poslovnih ručkova u gradu. Karakterizira ga spoj elegancije i inovativnosti, gdje svaki obrok postaje svojevrsna umjetnička kreacija. Zinfandelova kuhinja kombinira vrhunske domaće namirnice i okuse iz cijelog svijeta. Interijer restorana odlikuje se sofisticiranim dekorom koji pruža ugodnu atmosferu za poslovne susrete, omogućavajući gostima da u opuštenom okruženju vode razgovore i sklapaju dogovore. Odlikuje ga Michelin Green Star, priznanje za restorane posvećene održivoj i ekološki prihvatljivoj gastronomiji.
Dubravkin put
Smješten u prekrasnoj tuškanačkoj šumi, prava je oaza mira i gastronomske izvrsnosti. Ovaj restoran poznat je po svom suptilnom spoju moderne i tradicionalne kuhinje, s fokusom na visokokvalitetne lokalne sastojke. Njegov elegantan i sofisticiran interijer, zajedno s terasom ušuškanom među zelenilom, stvara savršenu kulisu za poslovne sastanke i ručkove koji zahtijevaju diskreciju i ekskluzivnost.
Restoran nudi jelovnik koji se mijenja s godišnjim dobima i ponosi se izvanrednom vinskom kartom koja sadrži kako domaća, tako i međunarodna vina. Ove godine nagrađen je jednom Michelin zvjezdicom. Cijene obroka kreću se od 25 do 30 eura.
Bloomberg Businessweek Adria
Beograd
Bela reka
Priča o ovom restoranu počinje na Homoljskim planinama i farmi Bela Reka, odakle stižu svježe i prirodno uzgajane namirnice na bogati jelovnik s autentičnim jelima nacionalne kuhinje. Restoran koji se nalazi na Tošinom bunaru ima preporuku Michelina i nudi opcije kreativnih degustacijskih menija koji se sastoje od pet obroka, a čije cijene počinju od 6500 dinara bez vina i 9850 dinara s vinima.
Bloomberg Businessweek Adria
Madera
Dio današnjeg Bulevara kralja Aleksandra – od Takovske do Beogradske ulice – bio je poznat kao „Fišegdžijska čaršija“, jer je, po naređenju kneza Miloša Obrenovića, ovo područje bilo određeno za prodaju fišeka baruta. Na mjestu gdje danas stoji restoran Madera, nekada je bila kavana Smederevo – mjesto okupljanja kočijaša i radnika. Potom je, u duhu modernizma, podignuta nova zgrada, čije je predvorje 1937. godine zauzeo ikonični restoran, nezaobilazna točka na mapi poslovnih ručkova srpske metropole. Cijena glavnih jela počinje od 2000 dinara.
Veliki zaljubljenik u kulturu kavane i boem Momo Kapor na jednom mjestu kaže da je u hotelu "Jugoslavija" bilo toliko otmjeno da su čak i račun donosili na zagijanom tanjiru!
Legat 1903
Smješten u mirnom i tihom kraju, na samo nekoliko minuta vožnje od centra grada, Legat 1903 predstavlja pravo uživanje za hedoniste i estete. S prepoznatljivim konceptom temeljenim na jedinstvenoj filozofiji visoke kuhinje, uparenim sa zavidnom vinskom listom, besprijekornom i toplom uslugom, sve to u luksuznom, elegantnom i intimnom interijeru. Jedinstvena vinska karta s više od 160 etiketa uključuje rijetka, stara i vrhunska vina.
Marinada
Restoran Marinada otvoren je 1984. na Savskom nasipu na Novom Beogradu. U prekrasnom ambijentu na obali rijeke fokus je na vrhunskim specijalitetima od morske i riječne ribe, rakova i školjki. Odličnu ponudu hrane upotpunjuje izuzetno kvalitetna ponuda vina i dobra muzika ako odlučite da se ručak nastavi i u večernjim satima.
U ljetnim mjesecima gosti mogu uživati u prelijepom vrtu, a u zimskima je posebno atraktivna zastakljena terasa s prelijepim pogledom na rijeku. Restoran ima i prostran parking.
Bloomberg Businessweek Adria
Proleće
Restoran Proljeće ne samo da se nalazi na jednom od najvažnijih mjesta za povijest Beograda već se pored njega nalazi i park koji nosi dvojako ime: poznat je kao "park kod kavane Proljeće" ili kao Park vojvode Vuka. Ovo mjesto zapravo predstavlja svojevrsni vremeplov kroz bogatu povijest Beograda, a i šire. Njegujući tradicionalni meni i pristupačne cijene, u restoranu se uvijek traži mjesto više. I kakvo bi to proljeće bilo bez sarmica od zelja posluženih s kiselim mlijekom…
Ne propustite u regionu
Goste treba zabaviti i s njima razgovarati, a to je nešto za što kuhar obično nema vremena. Stoga za Svetozara Raspopovića Popa, vlasnika restorana As u Ljubljani, kažu da on nije kuhar, već restorater. On osmišljava recepte, kupuje sirove sastojke i podučava ljude kako kuhati. Također, on je i vinar već 45 godina, tako da očekujte odličan izbor vina za uparivanje.
Privatno, mirno i daleko od gužve, neki su od najčešće ponavljanih zahtjeva kada su u pitanju poslovni ručkovi. Kuhinjski tim restorana Dukley Seafront, predvođen chefom Dejanom Trifunovićem, sastoji se od mladih i inovativnih kuhara s jednom idejom – ljubav prema hrani i uživanju svih čula. Ovoga puta sa sezonskim jelovnicima i okusima novog Mediterana na crnogorskoj obali u blizini Budve!
Bloomberg Businessweek Adria
Na pola puta između Kotora i Herceg Novog, u Boki kotorskoj, nalazi se malo mjesto zvano Morinj. Morinj je dugo bio poznat po svojim mlinovima koji su mljeli masline i žitarice. Ali, vrijeme je učinilo svoje, i mlinovi Morinja, zajedno sa starim običajima, pali su u zaborav. Prije 20 godina Lazar Ćatović uložio je mnogo rada i ljubavi u obiteljsku kuću koja je u njegovoj obitelji više od 200 godina, pretvorivši je u tavernu svjetske klase. Ono što ovaj restoran čini jedinstvenim je Lazarova ideja da očuva harmoniju i zajedništvo koje su ljudi i priroda ovdje zajedno stvorili.
Restoran Toto dio je skopskog života već 25 godina. Jedan je od najbolje ocijenjenih na TripAdvisoru, a jedan od posjetitelja s posebnim oduševljenjem opisuje deliciju koju je probao kao "nešto crveno, najbolje kada je namazano na kruh i ima okus paprike". Pogađate, u pitanju je ajvar, vjerojatno najukusniji ‘ambasador’ balkanske kulture. U ovom restoranu, kao i u mnogim drugim u kojima se donose važne poslovne odluke, poslužuju ga uz domaći kruh koji sami peku.
- U izradi teksta pomogle Nejra Džeferagić (Bosna i Hercegovina) i Danijela Goreta (Hrvatska).
- Prevela Edita Vlahović Žuvela.
