Kada govorimo o kriptovalutama, većina prvo pomisli na pojmove kao što su "inovacija", "decentralizacija" i "sloboda od bankarskog sustava". No upravo te značajke, brzina transakcija, globalni doseg te, u nekim slučajevima, veća privatnost –čine kriptovalute privlačnima i onima koji žele prevariti ili prikriti nezakonita sredstva. Za bolje razumijevanje situacije, potrebno je vidjeti kako različite vrste prijevara funkcioniraju i kako se kriminalne aktivnosti povezuju s procesom "pranja novca".
U osnovi, kripto prijevare često započinju obećanjem – obećanjem o brzoj zaradi, jedinstvenom projektu ili "ekskluzivnom" prilikom za ulaganje. Takve se priče plasiraju na društvenim mrežama, forumima, trgovačkim platformama pa čak i putem preporuka poznanika. Kada riječi zvuče dovoljno privlačno, ljudi često ne idu dodatno istraživati. Tako nastaju piramidalne sheme, lažne burze i lažne pretprodaje tokena – svi ti mehanizmi u početku mogu izgledati legitimno, ali na kraju završavaju gubitkom uloženih sredstava.
Kako funkcionira kripto prijevara?
Prijevare s kriptovalutama mogu izgledati poput nečega novoga i modernog, no u suštini su to stare taktike u novom pakiranju. Jedan od najpoznatijih oblika u kripto svijetu su piramidalne i Ponzijeve sheme. Kod tih prijevara ulagače privlače obećanja o brzoj i visokoj zaradi. Međutim, umjesto stvarnih ulaganja, novi ulagači zapravo isplaćuju novac prethodnima, čime se stvara fiktivni rast. Te sheme mogu izgledati legitimno, osobito ako se koriste vodeće kriptovalute poput bitcoina ili etera.
"Za financijski neobrazovan svijet postoji ta snažna turbulencija informacije o novom digitalnom tržištu u kojem se ‘svi bogate’, tzv. digitalna groznica i u takvim je društvenim okolnostima vrlo lako počiniti prijevaru temeljenu na kripto terminologiji", objašnjava odvjetnik i poznavatelj kripto tržišta, Duško Goševski.
Depositphotos
Osim piramidalnih shema postoje i lažne tržišne platforme koje nude navodno povoljne uvjete za kupnju i prodaju kriptovaluta. One izgledaju poput legitimnih aplikacija za trgovanje, no u suštini služe za krađu sredstava korisnika. Mnoge takve platforme imaju lažne reklame i ponude koje obećavaju ogromnu zaradu, samo kako bi ljude natjerale da ulože novac. Nakon deponiranja korisnici nikada više ne mogu povući svoja sredstva, a platforme nestaju bez traga.
"Na kraju proizlazi da se takva financijska prijevara najmanje temelji na kripto industriji, odnosno, na neki način je zloupotrijebljena zbog svoje aktualnosti", dodaje Goševski.
U tom kontekstu mnogi prevaranti koriste platforme za nove kriptovalute kako bi prevarili ulagače. Ovi ICO (Initial Coin Offerings) ili IEO (Initial Exchange Offerings) predstavljaju mogućnost kupnje novih tokena po početnoj cijeni, no često ti tokeni nemaju nikakvu vrijednost. Ulagači kupuju tokene koji nikada ne ispunjavaju obećanu funkciju.
Kako kriptovalute pomažu pranju novca?
Jedan od najvećih problema s kriptovalutama je njihova podložnost za pranje novca. Pranje novca je proces kojim kriminalci prebacuju nezakonito stečena sredstva i predstavljaju ih kao zakonita. Kriptovalute omogućavaju takve transakcije na globalnoj razini, bez potrebe za posredovanjem tradicionalnih bankarskih institucija koje su podložne strogom nadzoru.
Široka uporaba kripta, za što nije uvijek potrebna provjera identiteta, omogućuje laki prijenos sredstava među različitim državama, ponekad bez ostavljanja tragova. Zločinci često koriste kriptovalute kako bi premjestili ukradena sredstva, zatim ih razmjenjuju putem različitih mjenjačnica i naposljetku ih povezuju s "čistim" sredstvima kroz kupnju proizvoda, nekretnina ili ulaganja.
"Ovaj se fenomen može vrlo praktično objasniti. Pri prelasku naših graničnih prijelaza potrebno je prijaviti ako sa sobom nosite iznos veći od 2.000,00 eura, dok na telefonu ili u kripto novčaniku možete nositi milijune ili milijarde sredstava kojima se ne može ući u trag", objašnjava Goševski.
"Za jednu su međunarodnu bankarsku transakciju potrebni osnova, ugovor, faktura, dok za ovakvu direktnu transakciju nema nikakvog ograničenja. To je naša nova digitalna stvarnost i to je globalni fenomen koji je u ovom trenutku najveći financijski izazov za regulatore financijskih tržišta u svijetu", dodaje naš sugovornik.
Depositphotos
Jedan od najčešćih načina za "pranje" jest putem "miješanja" (mixing) ili "guranja" sredstava kroz veliki broj transakcija. Drugim riječima, ukradena ili nezakonito stečena kripto sredstva dijele se na mnogo manjih, neprimjetnih transakcija, prenose se kroz više "vrata" i na kraju se povezuju s navodno zakonitim izvorima. Ovaj proces istražiteljima otežava povezivanje krajnjih računa s početnom nezakonitom aktivom. Pored toga, postoje kriptovalute i alati koji nude veću privatnost.
U tom se procesu često koriste mreže za anonimne transakcije (kao što su Monero ili Zcash) koje omogućuju kriptografsku anonimnost. Transakcije se bilježe s vrlo malo podataka ili se uopće ne označavaju u javno dostupnim zapisima na blockchainu, što ih čini težima za praćenje.
Kako se zaštititi od kripto prijevara?
Što se tiče zaštite, najvažniji savjet za ulagače jest da postupaju oprezno i da na prvo mjesto stave provjeru legitimnosti platforme ili ulaganja. Važno je istražiti sve projekte i platforme, provjeriti komentare i recenzije drugih korisnika, kao i izbjegavati ponude koje obećavaju nerealno visoke povrate bez rizika.
"U svakom slučaju netko postane žrtva kripto prijevare", ističe Goševski, "realne pravne mogućnosti za prijavu i zaštitu sredstava su vrlo male. Radi se o spletu računalnog, financijskog i gospodarskog kriminaliteta, vrlo često zasnovanom na skrivenim identitetima i adresama, što situaciju čini znatno težom za pravno praćenje".
Svaki ulagač treba pripaziti na sljedeće znakove prijevare:
– poruke dobivene na društvenim mrežama ili forumima koje obećavaju veliku dobit za kratko vrijeme
– platforme koje nemaju jasnu i transparentnu povijest ili nisu registrirane
– obećanja o "zajamčenom povratu" koja nemaju osnovu u realnosti.
Nadalje, za institucije i vlasti je važno primjenjivati mehanizme za provjeru identiteta klijenata (Know Your Customer / KYC) te pratiti transakcije koje izgledaju sumnjivo. Kako bi se rizik od nezakonitih aktivnosti sveo na minimum, kripto mjenjači trebaju provoditi nadzor nad transakcijama i surađivati s međunarodnim regulatorima.
Goševski kaže da se u odnosu na regulaciju gotovo sve države regije kreću u sličnom smjeru.
"Počinje se s reguliranjem poreznog aspekta i aspekta sprječavanja pranja novca, a potom se prelazi na posebne zakone za reguliranje kriptovalutnog tržišta.
Oprez i pravilan smjer
Prijevare s kriptovalutom i pranje novca problemi su koji rastu s razvojem digitalnog gospodarstva. Kriptovalute ne samo da mijenjaju način na koji obavljamo financijske transakcije nego i otvaraju vrata novim oblicima kriminaliteta. Problemi s kripto prijevarama i nezakonitim transakcijama su globalni i potrebna je međunarodna suradnja kako bi se spriječila njihova ekspanzija.
Da bi se građani zaštitili i kako bi se spriječila zlouporaba ove tehnologije, potrebno je kreirati jasne i čvrste regulative koje će regulirati kripto tržište, a istodobno će osigurati i prostor za inovacije.
U kontekstu Makedonije, čini se kako je put prema boljoj regulaciji kripto tržišta definiran, preostaje samo napraviti konkretan korak naprijed u implementaciji tih regulativa koje će, uz zaštitu ulagača, otvoriti put novim mogućnostima i razvoju tržišta virtualnih sredstava.
.webp){kind=icon}
