.webp){kind=icon}
Između telenovela i večernjih vijesti, na talijanskoj televiziji vrtio se oglas s poznatim prizorom: par priprema jutarnju kavu, djeca su još u krevetu, a pas se mota po kuhinji. No nije se radilo o predstavljanju novog sredstva za čišćenje ili kućanskog aparata, već o najavi novog izdanja državnih obveznica namijenjenih malim ulagačima.
Talijane nije trebalo mnogo uvjeravati, pisao je Bloomberg Businessweek. Previše svježih sjećanja na nulte i čak negativne kamatne stope potaknulo ih je na kupnju državnih obveznica u ukupnoj vrijednosti od više od 18 milijardi eura, što je rekordni iznos za talijanski dug namijenjen malim ulagačima. Ponuđena kamatna stopa bila je 3,25 posto, a nakon dvije godine porast će na četiri posto. Inflacija se s razine od 5,4 posto u rujnu spustila na 1,7 posto u listopadu, što znači da je razlika znatno na strani ulagača.
Slično kao u Italiji, Belgiji, Portugalu i nekim državama regije Adria, ove godine sve više država posuđuje novac od fizičkih osoba. Pritom su izuzetno uspješne jer štediše traže zamjenu za depozite ili njihov dodatak. Te investicije zgrabili su i Hrvati i Makedonci, prvi su dobili i trezorske zapise, a potonjima su ponuđena čak dva izdanja narodnih obveznica. No izdavanje narodnih obveznica Slovencima naizgled je izostalo, iako je bilo najavljeno prije nekoliko mjeseci. U Srbiji i Bosni i Hercegovini zasad mogu samo sanjati o tome. Primjera radi, srbijansko ministarstvo financija odlučilo je da takvo izdanje nije realna mogućnost, barem ne u bliskoj budućnosti.
Sjeverna Makedonija Sloveniju pretječe s desna
Nakon što je vlada Sjeverne Makedonije u lipnju izdala prve obveznice namijenjene građanima, sada su pripremili drugo izdanje. Već je pri prvom, u srpnju, ministar financija Fatmir Besimi objasnio da građanima ove godine planiraju posuditi oko 50 milijuna eura. Na kraju je upisano 41,2 milijuna eura obveznica – u prvom izdanju 23,5 milijuna, a u drugom 17,7 milijuna eura. Kod obaju izdanja potražnja je znatno nadmašila ponudu jer je ministarstvo pri izdanju ponudilo po deset milijuna eura obveznica, ali je interes bio veći, pa su građani upisali toliko obveznica koliko su tražili.
Bloomberg
"Država će tako osigurati financiranje po nižim stopama od onih na međunarodnim tržištima, a sredstva će biti namijenjena za razvojne projekte koji će pozitivno utjecati i na gospodarstvo", rekao je Besimi.
Mali ulagači mogu kupiti obveznice u svim poslovnim bankama. Velik interes Makedonaca posljedica je relativno visokih kamata koje iznose pet posto godišnje ili deset posto za dvije godine, koliko je rok izdanih obveznica.
S tim se obveznicama može trgovati i na makedonskoj burzi koja djeluje kao sekundarno tržište, "ali ih još nitko ne želi prodati jer je kamatna stopa toliko privlačna da kupci žele čekati dospijeće", primjećuju kolege u uredništvu u Skoplju.
Prosječna kamatna stopa za depozite u makedonskim bankama iznosi 1,6 posto, dok je za oročene depozite kućanstava određena na 2,15 posto. Za usporedbu, u bankama se za oročenje depozita na dvije godine dobije 2,5 posto kamata.
Kao i u drugim državama regije, u Sjevernoj Makedoniji je obujam bankovnih depozita kućanstava velik jer u bankama drže oko 5,5 milijardi eura.
"To je pravo osvježenje makedonskog tržišta vrijednosnica koje je dosad bilo prilično monotono. Riječ je o ulaganju s relativno malim rizikom koje će zaštititi vrijednost ušteđevine od utjecaja inflacije", kažu poznavatelji makedonske burze. Tako vjeruju da će ti dugoročni vrijednosni papiri potaknuti investicijsku aktivnost i smanjiti gotovinu u optjecaju, što je jedno od rješenja za suzbijanje sive ekonomije koja je u Sjevernoj Makedoniji vrlo raširena.
"S druge strane, nema opasnosti od prelijevanja depozita u obveznice jer su upisani iznosi vrlo mali u usporedbi s ukupnom vrijednošću depozita u bankama", primjećuju u uredništvu u Skoplju. Tamošnje ministarstvo financija uz narodne obveznice kao novi instrument uvodi i zelene obveznice, a slijedit će razvojne i projektne obveznice. Žele privući privatni kapital za razvoj i potaknuti gospodarski rast.
U Hrvatskoj još samo trezorski zapisi
Hrvatski ministar financija Marko Primorac ovog je mjeseca najavio izdavanje trezorskih zapisa za građane, i to po uzoru na izdavanje narodnih obveznica početkom godine. Malim ulagačima 13. studenog ponuđeni su trezorski zapisi u iznosu od 440 milijuna eura po godišnjoj kamatnoj stopi od 3,75 posto. Interes je, očekivano, bio velik – 37 tisuća malih ulagatelja uložilo je u trezorske zapise u ukupnom iznosu od 1,13 milijardi eura.
Ministar financija Marko Primorac, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić i premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja narodnih obveznica. | Zagrebačka burza
Obveznice i trezorski zapisi razlikuju se po ročnosti. Dok je ročnost narodnih obveznica bila dvije godine, ponuđeni trezorski zapisi dospijevaju za godinu dana. Vlada se odlučila za izdavanje trezorskih zapisa za potrebe kratkoročnog financiranja i obično ih nudi velikim ulagačima poput banaka, fondova ili osiguravajućih društava. Najčešće ročnosti su tri mjeseca, pola godine ili godinu dana.
Na posljednjoj dražbi Ministarstva financija za institucionalne ulagače sredinom kolovoza, država je prodala trezorske zapise s ročnošću od šest mjeseci i kamatnom stopom od 3,2 posto u iznosu od 12,5 milijuna eura.
Narodne obveznice građanima su ponuđene krajem veljače, a na kraju je upisano ukupno 1,85 milijardi eura obveznica po kamatnoj stopi od 3,65 posto. Od ukupnog iznosa građani su upisali 1,335 milijardi eura, a institucionalni ulagači 515 milijuna eura. Takve su obveznice doživjele veliku popularnost, a potražnja je znatno nadmašila ponudu.
U Sloveniji tek iduće godine, u Srbiji nema interesa
"Ove jeseni i u Sloveniji očekujemo primarno izdanje, ali zasad nema detaljnijih informacija", najavili su sredinom kolovoza iz slovenskog ministarstva financija. Na poziv za izdavanje ljudskih obveznica – kako Slovenci nazivaju narodne obveznice – u dolarima, glavni je direktor slovenske uprave za državni trezor Marjan Divjak, među ostalim, najavio da će Slovenija narodne obveznice izdati u iznosu od 250 do 500 milijuna eura.
Prema izvještajima nekih medija, obveznice se u Sloveniji očekuju tek iduće godine. "Izdavanje narodnih obveznica bilo je planirano za ovu godinu, ali smo se odlučili odgoditi izdavanje tih vrijednosnih papira za iduću godinu. Razlog za tu odluku su nove okolnosti u vezi s procjenom BDP-a za ovu godinu, dobra likvidnost proračuna i postizanje ciljnog udjela duga države od 69,9 posto BDP-a", objasnili su za časopis Delo iz slovenskog ministarstva.
___________________________
ZAKLJUČAK: Nisu važne samo visine kamata već i njihovo oporezivanje. Kamate na trezorskim zapisima i narodnim obveznicama oslobođene su plaćanja poreza.
Članak je nastao u suradnji s Aleksandrom Tomić (Sjeverna Makedonija). Ažuriran je podatkom o ukupnom iznosu upisanih narodnih trezoraca u Hrvatskoj.
Preveo Daniel Pavlović – Bloomberg Adria
