Sve više duga europskih zemalja kupuju mali ulagači. Državne obveznice za fizičke osobe bile su u ponudi u Hrvatskoj, Italiji, Belgiji i Španjolskoj. Hoće li i ostale zemlje regije krenuti tim putem?
Svakog radnog dana u veljači formirao se dugi red ljudi ispred sjedišta Banke Španjolske (Banco de España) u Madridu. Neobično, ali sasvim razumljivo. Španjolci su pohrlili ušteđevinu uložiti u španjolske državne obveznice umjesto u bankovne depozite. Prinosi od tri posto veći su nego na depozite, a upravo je to bio jedan od glavnih argumenata za kupnju.
Slično je bilo i u Hrvatskoj, gdje su Hrvati doslovno navalili na državni dug. Prema riječima hrvatskog ministra financija Marka Primorca, riječ je o "najvećem ulaganju fizičkih osoba u jednu vrijednosnicu u povijesti hrvatskog tržišta kapitala".
Izdavanjem dvogodišnje državne obveznice, koja je u početku bila dostupna građanima, hrvatska je država prikupila 1,85 milijardi eura. Kamatna stopa iznosila je 3,65 posto godišnje, što je više od predviđene, objavilo je hrvatsko Ministarstvo financija. Više od 45 tisuća građana kupilo je državne obveznice, prikupivši ukupno 1,335 milijardi eura.
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da su državne obveznice win-win i za građane i za državu. "Izdavanje obveznica za fizičke osobe potvrdilo je dvije stvari: veliko povjerenje građana u vrijednosne papire koje izdaje država, a istovremeno i povoljne tržišne uvjete jer su ljudi zaključili da im se više isplati uložiti u obveznice, nego imati štednju u bankama", rekao je premijer.
Iako kamate u Europi rastu od sredine prošle godine, štediše u bankama to ne osjećaju jer su kamate na oročene depozite i dalje niske. Većina velikih banaka u pravilu ne treba dodatnu likvidnost, pa i ne nude više kamatne stope. S druge strane, državne donositelje odluka privlači nagomilana štednja građana. Europska središnja banka (ECB) postupno prekida svoje programe kupnje obveznica, pa europskim zemljama treba nov, stabilan izvor novca za financiranje državnog duga.
Mali ulagači ključni za upravljanje talijanskim dugom
Osim Hrvata i Španjolaca, koji se - razočarani niskim kamatama na bankovne depozite - već odavno odlučuju za državne obveznice s tri posto kuponske kamate, sličan štedni proizvod imaju i Talijani.
Italija štednju malih ulagača vidi kao "ključni element" svoje strategije upravljanja dugom, zbog čega je početkom ožujka izdala nove državne obveznice, posebno namijenjene malim ulagačima. Praksa prodaje obveznica domaćim fizičkim osobama u Italiji dobro je uhodana jer talijansko ministarstvo financija već ima u ponudi dvije obveznice za male ulagače - BTP Italiu, koja je vezana uz inflaciju, i BTP Futuru, vezanu uz rast bruto domaćeg proizvoda. Posebne obveznice BTP Italia prvi su put izdane 2012.
BTP obveznice mogu se vezati uz stopu inflacije, a postoji i zajamčeni prinos. Rok dospijeća im je od četiri do osam godina, a načelno mali ulagači mogu zaraditi bonus za vjernost ako obveznice drže do dospijeća. Riječ je o prvom ovogodišnjem izdanju obveznica BTP Italia koje dospijevaju 2028. godine. Bonus za vjernost za ovo izdanje iznosi 0,8 posto.
Kako javlja Reuters, novo izdanje spomenute obveznice već je na pomolu jer vlada u Rimu aktivno pokušava pronaći kupce obveznica za drugi najveći dug u eurozoni. Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je da žele smanjiti ovisnost zemlje o stranim vjerovnicima povećanjem broja Talijana koji će kupiti dio javnog duga.
Prema podacima ECB-a, mali ulagači drže oko osam posto talijanskog duga, što je znatno više nego u drugim zemljama. U Francuskoj je, primjerice, taj udio 2,9 posto, u Njemačkoj 1,6 posto, a u Španjolskoj je ispod jedan posto.
Rekordi i u Belgiji
I u Belgiji se nadaju privući male ulagače na kupnju državnih vrijednosnih papira s pomoću viših kamata na državne obveznice. Belgijcima su ponuđene desetogodišnje obveznice po stopi od tri posto, kao i trogodišnje obveznice s kamatom od 2,6 posto. Prikupili su ukupno 262,3 milijuna eura, što je najviše od prosinca 2011. Većina sredstava prikupljena je trogodišnjom obveznicom.
Zahtijevani prinos na belgijske 10-godišnje obveznice porastao je za više od 350 baznih bodova od početka 2021. godine, a kupon od tri posto, koji ovaj put nude, najveći je iznos koji je Belgija platila za obveznice usporedivog dospijeća od 2012. Tijekom posljednje dužničke krize u eurozoni, Belgija je prikupila rekordnih 5,7 milijardi eura od malih ulagača i tako izbjegla plaćanje visokih kamata koje traže institucionalni ulagači.
Hrvati prvi, što je s ostatkom regije?
Po uzoru na Hrvatsku, i Slovenci bi trebali moći otkupljivati državni dug, ustvrdio je nedavno slovenski ministar financija Klemen Boštjančič. "Mi u ministarstvu imamo praktički sve spremno za izdavanje takvih obveznica", rekao je. Zašto još nisu izdane, unatoč konzultacijama sa sudionicima tržišta kapitala? "U Hrvatskoj je to izdanje bilo na dvije godine, mi idemo prema tome da izdamo malo dugoročnije obveznice", odgovara ministar. Budući da su, prema njegovim riječima, tržišne kamate još početkom godine bile poprilično povoljne, nisu morali razmišljati o alternativama.
Iz ministarstva financija drugih zemalja u regiji još uvijek nema indikacija da razmišljaju o takvom rješenju za državni dug. "Toga nema ni u strategiji javnog duga", doznajemo iz naše makedonske redakcije.
Spomenimo još jedan instrument o kojem se mnogo govori među malim ulagačima u Sloveniji – trezorske zapise. Riječ je o vrijednosnim papirima kojima se država kratkoročno zadužuje. Izdavanjem trezorskih zapisa slovenska vlada u tri rate želi prikupiti približno 150 milijuna eura. Na prošloj aukciji u veljači, Slovenija je za tromjesečne zapise prihvatila kamatu od 2,73 posto, za šestomjesečne 2,8 posto, a za jednogodišnje 3,06 posto. Trezorski zapis vrlo je siguran vrijednosni papir jer za njegovu isplatu jamči država, što znači da ne bi bio isplaćen samo u slučaju bankrota države.
U suradnji s Nikolinom Oršulić. Sa slovenskog preveo Miro Soldić.
.webp){kind=icon}
