.webp){kind=icon}
Privatni fakulteti u Bosni i Hercegovini godišnje ostvaruju značajne prihode, a istovremeno bilježe rast broja studenata na svojim programima. No, kako vrednovati kvalitet obrazovanja i koliko je ono u skladu s cijenom koju studenti plaćaju?
Emir Ganić, izvršni direktor Sarajevo School of Science and Technology, ističe važnost objektivnog sagledavanja kvaliteta.
Ganić naglašava različitost privatnih fakulteta te ističe da je teško sve ih svrstati u isti koš. Ipak, za većinu tih institucija u Kantonu Sarajevu, ističe optimalan omjer kvaliteta i cijene. Sarajevo School of Science and Technology posebno se ističe kroz partnerski odnos s University of Buckingham iz Velike Britanije, što omogućava transparentnost i dodatnu provjeru kvaliteta.
Kada je riječ o nivou obrazovanja u poređenju sa inostranstvom, Ganić ističe da je moguće pružiti jednako kvalitetno obrazovanje i u Bosni i Hercegovini, uzevši u obzir nastavni plan i program, kvalificirani kadar te optimalan omjer profesora i studenata.
Bloomberg Adria
"Tako da ako imamo sva ta polja adekvatno pokrivena, možemo pružiti kvalitet. Na SSST-u recimo, imamo veliki broj stručnjaka koji su bili vani, pa se vratili. Omjer profesora i studenata ie 1:4, dakle na četiri studenta ide jedan profesor".
Što se tiče cijena, Ganić ističe da one variraju, ali se kreću između pet i petnaest hiljada maraka godišnje. Iako iznosi zvuče visoko, ističe da su usklađeni s kvalitetom i pruženim uslugama, te naglašava dostupnost stipendija i finansijske pomoći.
U pogledu međunarodne konkurentnosti, Ganić ističe da su cijene školarina u BiH znatno niže u poređenju sa drugim zemljama. Osim toga, značana je i prisutnost stranih studenata na privatnim fakultetima u BiH, koji čine oko 30 posto studenata na Sarajevo School of Science and Technology.
"Diploma koju dobijete je identična, nastavni plani i program je identičan, profesori koji predaju kod nas i tamo su isti. Tako da je sigurno jeftinije steći tu diplomu u BiH", ističe Ganić, referišuići se na partnerstvo sa Univerzitetom Buchigham iz Velike Britanije.
Kada je riječ o prilagodbi obrazovanja potrebama tržišta rada, Ganić ističe prednosti privatnih fakulteta u agilnosti i brzini prilagodbe. Saradnja s realnim sektorom omogućuje precizno prilagođavanje programa kako bi se osigurala relevantnost i korisnost diploma na tržištu rada.
Na kraju, naglašava se dinamičnost obrazovnih trendova i potreba tržišta rada te važnost interdisciplinarnog pristupa obrazovanju kako bi se osigurala relevantnost i konkurentnost studenata na tržištu rada.
