Avioprevoz je nadomak povratka na pretpandemijski nivo, a tražnja putnika ne jenjava. Nameće se pretpostavka da nebo vrvi od prebukiranih letova, ali činjenično stanje je nešto drugačije. Od Azije do Sjedinjenih Država, pada broj direktnih linija između evropskih prestonica sa jedne i američkih i azijskih gradova s druge strane.
Gradovi poput Bangkoka do Detroita praktično nestaju sa mape avioprevoza. Razlog leži u tome da se tražnja putnika vraća na nivo prije pandemije, ali način na koji se putuje je i dalje znatno drugačiji, kaže u intervjuu za Bloomberg Adria Connect novinar CH-aviation, Dominik Sipinski.
Samo iz Singapura direktno za Evropu
Širom Jugoistočne Azije, pretpandemijske aviolinije sa Evropom praktično su nestale. Iz Manile i Džakarte nema više direktnih letova u London, Kuala Lumpur više nije povezan sa Frankfurtom, a iz Bangkoka više ne možete direktno letjeti do Rima, pokazali su februarski redovi vožnje iz Cirium baze podataka. I letovi koji su ostali na redu vožnje - daleko su rjeđi. Veliki dio saobraćaja preusmjeren je na centralni Jewel Changi aerodrom u Singapuru.
Slično je i u Sjedinjenim Držvama, gdje je dramatično pao broj letova ka Evropi iz Detroita i čak i glavnog grada - Vašingtona. Iz Fort Loderdejla u Floridi, koji je prije pet godina brojao preko 50 direktnih letova ka Londonu i Parizu - sad više nema nijednog leta.
Da li je razlog manje interesovanje putnika, više cijene ili visoki troškovi za avioprevoznike? Ako pogledamo cifre, 2023. bila je praktično godina povratka na pretpandemijski obim tražnje. Broj putnika je bio tek šest odsto manji od onog iz 2019. Njihov izbor linija, ipak, bio je nešto drugačiji.
"Vidimo manje dugih internacionalnih letova uz manju globalnu tražnju, putnici se fokusiraju na aerodrome koji nude najveću povezanost. Aerodromi koji nemaju kritične tačke povezanosti kao Istanbul, Dubai, Doha i Singapur se bore za oporavak", navodi Sipinski.
Profitiraju veliki prevoznici i aerodromi
Najveći benefit od ovakvih trendova imaju aviokompanije koje mogu sebi da priušte najveću povezanost - i koje koriste velika čvorišta da prikupe grupe lokalnih putnika i bukiraju svoje letove do kraja, jer mogu u svojim čvorištima da skupe manje grupe putnika i dobiju veliku masu. Ovaj biznis model više nije isplativ manjim aviokompanijama, kako zbog manje flote i zategnutog tržišta na kom mogu doći do novih letjelica i dijelova, tako i zbog viših operativnih troškova.
S druge strane, veliki aerodromi su zahvaljujući ovim trendovima premašili pretpandemijske nivoe rasta. Na primjer, istanbulski Ataturk aerodrom je premašio 300 destinacija i ostvaruje dvocifren rast u odnosu na 2019. godinu.
"Tržište je i dalje dosta neizvjesno u pogledu krive oporavka pa je teško reći da li će i kada trendovi koje smo imali prije pandemije da se vrate. Ipak, sigurno je da će u narednim mjesecima velike, dobro povezane aviokompanije pobjeđivati", kaže Sipinski.
I dalje teško doći do letjelica
Jedno je sigurno, budućnost aviokompanija i načina na koji putujemo oblikovaće brojni faktori. Koji god da se uzme u obzir, krajnji račun, koji plaćaju putnici - biće viši.
"Veliki uticaj na cijenu koju plaćaju putnici ima nafta koja je posljednjih godina volatilna. Još jedan važan faktor je i cijena rada i dostupnost radne snage, koje u mnogim zemljama Evrope i Amerike postaju razlog za brigu. Ovi faktori generalno podižu cijenu za putnike, a trenutno ne izgleda kao da će popustiti u narednom periodu", kaže Sipinski.
Još jedan faktor koji doprinosi i trendu manjeg broja letova, i višim cijenama karata, jeste ponuda letjelica i avionskih dijelova - koja još uvijek kaska za tražnjom. Proizvodnja u avioindustriji je u krizi još od pandemije, a složen lanac snabdijevanja ostaje osjetljiv na disrupcije - od viših troškova i nedostupnih materijala, do problema na tržištu rada.
Situaciju dodatno komplikuju i novi problemi Boeinga sa 737 Max serijom, koji će uticati na isporuke u 2024. godini.
"Pritisci na tržište zbog ponude aviona, ali i usluga će nastaviti da budu visoki i ove godine, i ne vidim da će popustiti uskoro. Industrija takođe očekuje da se ovo nastavi i u sledećoj godini", zaključuje Sipinski.
O tome zašto su low-cost avioprevoznici pobjednici na duge staze i koji trendovi će oblikovati avioindustriju u narednih nekoliko godina, detaljnije u razgovoru u videu.