.webp){kind=icon}
Unija poslodavaca Republike Srpske i Konfederacija sindikata Republike Srpske izrazili su duboku zabrinutost zbog niza negativnih trendova koji ozbiljno ugrožavaju ekonomsku i socijalnu stabilnost Republike Srpske. Ovi trendovi obuhvataju zastoj u primjeni mjera i aktivnosti predviđenih Programom ekonomskih reformi RS 2023-2025, što je ključno za rješavanje strukturalnih ekonomskih i socijalnih problema u državi, naglasili su.
Takođe, primjećuju se i negativni makroekonomski trendovi, uključujući oštar pad u industrijskoj proizvodnji, izvozu i zapošljavanju u industriji, što je posljedica recesijskih kretanja u ključnim spoljnotrgovinskim partnerima Republike Srpske. Ovaj pad ima potencijal da dalje utiče na ekonomska i socijalna dešavanja unutar Republike Srpske.
Odliv domaće radne snage je takođe zabrinjavajući aspekt. Radna snaga se kontinuirano seli u zemlje Evropske unije i okolnih regiona, što je posljedica nekonkurentnosti domaće ekonomije i negativnih demografskih trendova. Ovaj odliv radne snage ima ozbiljne implikacije na održivost ekonomskog rasta i stabilnost sistema socijalne zaštite u Republici Srpskoj. Takođe, višedecenijski loš odnos prema radu i vrednovanju rada stvorio je nedostatak adekvatnog sistema vrijednosti, negativnu selekciju i nepravednu raspodjelu resursa.
Unija poslodavaca Republike Srpske i Konfederacija sindikata Republike Srpske su se udružili kako bi predložili mjere Vladi Republike Srpske s ciljem rješavanja ovih problema i osiguranja održivog ekonomskog rasta i sistema socijalne zaštite. Ove mjere uključuju promjenu strukture privrede i privlačenje stranih investitora kako bi se stvorilo 10.000 radnih mjesta u visoko plaćenim sektorima i povećale šanse za povratak radne snage. Takođe, predložena je promjena načina finansiranja zdravstva, reforma penzijskog i invalidskog osiguranja radi obezbjeđenja većih penzija i suzbijanja neformalne ekonomije.
Podrška je ponuđena mladima i preduzetnicima kako bi lakše stekli prvu nekretninu ili započeli sopstveni biznis, dok će modernizacija obrazovnog sistema doprinijeti jačanju ljudskog kapitala i povećanju produktivnosti. Takođe, program podrške za prelazak radnika iz javnog u privatni sektor ima za cilj smanjenje javne potrošnje i obezbjeđivanje resursa za povećanje plata u javnom sektoru.
Fleksibilizacija i digitalizacija radnog zakonodavstva će stvoriti stimulativno okruženje za uključivanje svih kategorija stanovništva u rad bez birokratskih prepreka. Unija poslodavaca Republike Srpske i Konfederacija sindikata Republike Srpske takođe podržavaju kolektivno pregovaranje i razmjenu informacija između socijalnih partnera kako bi se podigao kvalitet socijalnog dijaloga i regulisali međusobni odnosi putem kolektivnih ugovora.
Pojednostavljenje procedure za zapošljavanje stranaca i suzbijanje neformalne ekonomije su dodatne mjere koje će doprinijeti ekonomskoj stabilnosti Republike Srpske. Ovaj zajednički napor ima za cilj postizanje "Republike Srpske - Dobar život za sve" i ostvarivanje makroekonomskih pokazatelja koji će obezbijediti održiv rast i prosperitet.
Međutim, u Bosni i Hercegovini se i dalje licitira iznosom nove minimalne plate koji se kreće oko 500 evra. Posljednji je taj prijedlog iznio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je najavio minimalnu platu od 1050 KM. Pitali smo Sašu Aćića, direktora Unije poslodavaca RS, da li je to održiv prijedlog.
"Može se reći da smo mi prilično zatečeni takvom izjavom. U suštini, naša mišljenja idu u suprotnom smjeru da u ovom trenutku generalno mislimo da nije potrebno da previše govorimo o najnižoj plati, jer ona u suštini ne predstavlja nešto što bi trebalo biti posebno značajno za društvo". Aćić dalje ističe da su se poslodavci i sindikat usaglasili u vezi s otvaranjem deset hiljada radnih mjesta i primanjima od dvije hiljade konvertibilnih maraka, kao načinom za zadržavanje kvalitetne radne snage unutar Republike Srpske. "Mislim da je bolje pričati u jednoj zajednici kako da stvorimo što više radnih mjesta na kojim ćemo zarađivati bolju platu. A to podrazumijeva radna mjesta na kojim ćemo stvarati plate od 2000 KM i više", zaključuje Aćić.
