Rat Hamasa i Izraela - konflikt u kojem svi gube

Rat između Izraela i Hamasa u Gazi se nastavlja. I dok Izrael formira vladu nacionalnog jedinstva nakon godina unutrašnjih političkih tenzija - otvara se pitanje šta konflikt znači za već dugo zaleđen mirovni proces između Izraela i Palestinaca, ali i širi odnos snaga u regionu, prevashodno Saudijske Arabije i Irana.  

Prema posljednjim informacijama izraelskih medija, od početka sukoba Hamasa i Izraela poginulo je više od 1.200 ljudi s izraelske strane, među kojima ima i stranih državljana, a ranjeno je više od 3.000. Potvrđeno je oko 130 talaca koji su odvedeni u pojas Gaze. Lider Hamasa Ismail Haniyeh - rekao je da će se razmjenom zatvorenika baviti tek kada se rat završi.  Međutim, i dalje postoji veliki broj nestalih čiji se status ne može potvrditi.  

Prema podacima izraelske vojske, na teritoriji Izraela poginulo je oko 1.500 terorista Hamasa, a neki od njih su i dalje prisutni u gradovima i naseljima u blizini granice Gaze. U pojasu Gaze je prema informacijama Hamasa poginulo 950 ljudi, a ranjeno ih je oko 4.000. Prema podacima UNRWA, oko 137.000 ljudi unutar Gaze napustilo je svoje domove i našlo sklonište u školama UN. 

Od Jomkipurskog rata do diplomatije sa Saudijcima 

Od početka sukoba nije manjkalo poređenja između ovog napada i Jomkipurskog rata iz 1973. godine, u kojem je Izrael na sličan način nespreman dočekao napad Egipta i Sirije. Međutim, Egipat i Sirija su u taj napad ušli s jasnim kratkoročnim ciljevima - povratak teritorija koje je Izrael osvojio u Šestodnevnom ratu 1967. Za Hamas, konkretan i kratkoročno ostvariv cilj - teško je sagledati.  

U razgovoru za Bloomberg Adria Connect, profesor međunarodnih odnosa i bliskoistočne politike na Keele univerzitetu, Afshin Shahi, kaže da je za Palestince zabrinjavajući razvoj situacije počeo u prethodnih nekoliko godina, kada je Izrael započeo normalizaciju odnosa s arapskim zemljama. Decenijama je pozicija arapskog svijeta bila da Izrael nema pravo na postojanje, te da na toj teritoriji ima mjesta samo za jednu - palestinsku državu.

Yitzhak Rabin, Bill Clinton i Yasser Arafat 1993. godine / Bloomberg

Tokom devedesetih, kada su Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija (PLO) pod vođstvom Yassera Arafata započele pregovore o postojanju dvije - jevrejske i palestinske države - na toj teritoriji, narativ je polako počeo da se mijenja. Rješenja predviđena sporazumom u Oslu su tokom devedesetih polovično realizovana - među njima je bilo i formiranje Palestinske uprave i nikad finalizovana predaja teritorija u Gazi i na Zapadnoj obali.  

Nakon 2000. godine serije neuspjelih pregovora i oružanog ustanka - Druge intifade, pregovori su se polako zamrzli. Arapski svijet je nastavio svojim putem i 2020. godine, Izrael je uspostavio diplomatske odnose s Bahreinom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a na red su stigli pregovori i s liderom arapskog svijeta - Saudijskom Arabijom.  

"Nakon Abraham sporazuma, pretpostavljam da je Hamas osjetio da je palestinsko pitanje u potpunosti zaboravljeno. Mislim da je ovaj teroristički napad bio način da se stvori buka i da se oteža život Izraelcima kako bi dobili neke ustupke. To se odnosi i na stvaranje nevolja u širem regionu kako bi ponovo postali vidljivi i izvukli i neke ustupke od regionalnih igrača", kaže Shahi.  

Politički cul-de-sac sa tri strane 

Pitanje Gaze nije osjetljivo samo za Izrael i region - već i za same Palestince. Podsjetimo, Izrael se unilateralno povukao iz Gaze 2005. godine, a nedugo nakon toga, militantni Hamas pobijedio je na izborima u enklavi. Tokom 2006. i 2007. Hamas i suparnička politička frakcija Fatah - borili su se za vlast u Gazi, a konflikt je kulminirao 2007. građanskim ratom i posljedičnim povlačenjem Fataha iz Gaze. Palestinske vlasti u Gazi i Zapadnoj obali povremeno sarađuju - najčešće zbog osnovne infrastukture logistike, poput elektrodistribucije, koja se odvija preko uprave u Ramali. Van toga, političkog dogovora i saradnje između dvije frakcije koje upravljaju palestinskim teritorijama nema. 

Na Zapadnoj obali, Palestinsku upravu vodi Fatah na čelu s predsjednikom Mahmoudom Abbasom. I iako su Palestinska uprava i Fatah priznati predstavnici palestinske strane, diplomatske inicijative koje bi okončale vojnu okupaciju Zapadne obale i riješile pitanje palestinske države, zamrznute su već godinama. Frustracije između izraelskih vlasti i Palestinske uprave su mnogobrojne, ali se mogu svesti na dvije tačke.

Mahmoud Abbas / Bloomberg

Vlasti u Ramali smatraju da Izrael podriva ideju dvije države izgradnjom naselja na teritoriji Zapadne obale, nerijetko pozicioniranih u blizini svetih mjesta muslimana i Jevreja - poput Hebrona. Vlasti u Izraelu optužuju Ramalu da se nije odrekla ideje o uništenju jevrejske države, ukazujući na budžetska sredstva koja od Palestinske uprave dobijaju porodice ubijenih ili zatvorenih počinilaca terorističkih napada. Ipak, između dvije strane postoji određeni nivo bezbjednosne i političke saradnje, te na toj teritoriji vlada relativno primirje.  

"Problem je što je mirovni proces u potpunosti zaustavljen. Ovdje ne govorim o Hamasu, koji je teroristička organizacija, ali čak i ako pogledate Fatah, nema nade za političko rješenje. A kada imate politički cul-de-sac, to će popločati put novim nevoljama i političkim nestabilnostima. Ako Izrael traži dugoročno rješenje za taj problem, mora ponovo razmišljati o dvije države, jer bez toga ostaje samo kontinuirani konflikt. Iako mogu da stišaju situaciju nekoliko godina, on će se ponovo pojaviti", kaže Shahi. 

Gaza u toj dinamici ostaje u najkritičnijoj poziciji. Granice enklave su već godinama pod strogom blokadom Izraela i Egipta - koja se svodi na jedan ključni problem za obje države. Izrael ne želi da uvezena sredstva koristi Hamas za jačanje vojne strukture, koja u ovom trenutku uključuje mrežu podzemnih tunela povezanih za vojnim centrima Hamasa, ali u nekim slučajevima i civilnim objektima, poput škola i bolnica. U posljednjih šesnaest godina, razmjena vatre, raketa, pojedinačni teroristički napadi i povremeni ratni konflikti između Izraela i Hamasa (a povremeno i druge militantne grupe u enklavi, Islamskog Džihada), postali su business-as-usual.  

Egipat, koji je i sam imao problema sa cvjetanjem terorističkih grupacija i aktivnosti na Sinajskom poluostrvu - želi bar jednu organizaciju manje na tom spisku. Ipak, jasno je da neka sredstva ulaze u Gazu - posljednjih godina, saradnja između Hamasa i vlasti u Teheranu se intenzivirala, te se ovih dana mogu čuti optužbe Izraela da je posljednji napad finansirao i organizovao Iran.  

Bloomberg Adria

Tokom noćnih akcija, Izrael od početka sukoba bombarduje oko 200 lokacija u pojasu Gaze - ključne su Gaza City, Han Junis, Rafa, Bajt Lahija i drugi gradovi i naselja. Istovremeno, iz Gaze je u Izrael ispaljeno preko 5,000 raketa od početka sukoba.

Pripreme za totalnu opsadu Gaze su u toku - Zafer Melhem iz Palestinske uprave najavio je obustavu isporuke električne energije Gazi, nakon što je Izrael objavio da neće dostavljati dodatne rezerve goriva. Mobilisano je 300,000 rezervista, a otvoreno je pitanje da li slijedi kopnena ofanziva na enklavu. Kako javlja Times of Israel, Benjamin Netanyahu je obavijestio američkog predsjednika Bidena da Izrael "nema izbora osim da uđe u kopnenu ofanzivu", a prenosi i izjave egipatskih zvaničnika koji su obaviješteni da je ofanziva u planu.  

Govoreći o toj mogućnosti, Shahi kaže da Izrael ima sposobnost da ugrozi vojnu infrastrukturu Hamasa u Gazi, ali da je potpuni poraz grupacije teško ostvariv cilj. 

"To smo već vidjeli tokom rata 2014. Hamas će platiti izuzetno visoku cijenu za ovaj napad u narednih nekoliko nedjelja, ali to ne bi značilo njegov kraj. Razlog zašto je Hamas uspješan u Gazi je njihova sposobnost da kapitalizuju bijes koji u enklavi vlada zbog blokade i loših uslova života. Sumnjam da je vojni pristup ujedno i najbolji pristup da se izađe iz tog problema," kaže Shahi.  

Hoće li ovo odvratiti Saudijsku Arabiju od Izraela? 

Samo nekoliko nedjelja ranije, od saudijskog prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana stigle su izjave da su u toku pregovori o normalizaciji odnosa sa Izraelom. Očekivalo se da bi pregovori mogli da se finalizuju u narednih nekoliko mjeseci, ali posljednji događaji bi mogle da pauziraju proces.  

Iako se palestinsko pitanje spominje u pregovorima, bin Salman je oprezno zabišao razgovor o palestinskoj državnosti i zadržao se na cilju da za Palestince izvuče neke ustupke. Nakon napada Hamasa, Rijad je pozvao na prekid vatre i podsjetio na teške uslove u pojasu Gaze, ali se uzdržao od proklamacija o važnosti formiranja palestinske države. 

Mohammed bin Salman / Bloomberg

Iran, u kojem su Saudijska Arabija i Izrael našli zajedničkog neprijatelja, Hamasu je čestitao uspješno sproveden napad. Shahi ističe da Hamas i Iran imaju zajednički interes u ovom konfliktu, a to je da uspore pregovore i izoluju Izrael u arapskom svijetu. Ipak, smatra da proces neće biti trajno zaustavljen. 

"Za Saudijsku Arabiju, normalizacija odnosa s Izraelom je dugoročni strateški potez, koji je u interesu Rijada kada je riječ o postavljanju kontrateže Iranu. Moja pretpostavka, na osnovu onoga što sada imamo, ovaj sukob će usporiti proces, ali sumnjam da će ga zaustaviti", zaključuje Shahi.  

 

Detaljniju analizu pogledajte u videu.