.webp){kind=icon}
Raspon između desetogodišnjih prinosa na italijanske i njemačke obveznice - referentna tačka stanja duga u Evrozoni - posljednjih nedjelja fluktuira između 180 i 200 baznih poena, ali u Briselu i Frankfurtu se zasad ne pali alarm.
Finansijska tržišta posljednjih sedmica bruje - na svjetskom nivou, prinosi na obveznice su skočili, te u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama dostižu decenijske rekorde. U svemu tome, italijanski prinosi nisu izuzetak i bliže se broju od skoro pet procenata na desetogodišnje zapise.
Međutim, da li je to dovoljno visok prinos da odrazi situaciju u privredi Italije i Evrozone? Tržišta su bila jednako indiferentna, a potom neslavno iznenađena uoči grčke dužničke krize. Bivši zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda i saradnik American Enterprise Institute, Desmond Lachman, kaže za Bloomberg Adria Connect da očekuje da će raspon između njemačkih i italijanskih prinosa lako preći 200 baznih poena u narednom periodu.
Bloomberg Adria
"Ipak, ne bi trebalo da ode značajno iznad toga jer će se Evropska centralna banka zabrinuti i vjerovatno uraditi nešto da umiri tu situaciju. Kada raspon pređe 200 baznih poena, to će biti test za ECB u smislu da li mogu da stabilizuju situaciju, jer jasno je da Italija ima veoma neodrživu dužničku poziciju", kaže Lachman.
Više kamatne stope, kvantitativno zatezanje, recesija i finansiranje izbornih obećanja premijerke Giorgie Meloni budžetskim deficitom, u trenutku kada u BDP-u dug ima čak 145 odsto udjela - moglo bi da bude opasan koktel za još jednu krizu.
Italija će uspjeti da svede budžetski deficit ispod limita od tri odsto koji je postavila Evropska unija tek 2026, godinu dana kasnije nego što je bilo dogovoreno. Prema novom budžetu vlade premijerke Meloni, ove godine deficit će biti 5,3 odsto BDP-a, u poređenju sa 4,5 odsto u 2022. Sljedeće godine, deficit će biti 4,3 odsto, u poređenju sa ranije planiranih 3,7 odsto. Istovremeno, plan cilja na udio duga u BDP-u od 140 procenata, dok su projekcije za rast BDP-a na skromnih 0,9 za ovu i 0,7 odsto za sledeću godinu, pokazala je anketa Bloomberga.
Bloomberg Adria
"Italija je ekonomija koja ne raste. Njemačka je u recesiji tri kvartala i mala je šansa da ćemo u Italiji vidjeti rast - u Italiji nije bilo značajnog rasta već 20 godina. Uzevši u obzir i deficit, vjerujem da će udio duga u BDP-u prije rasti nego padati i to će uplašiti tržišta koja već izbjegavaju rizike sa visokim kamatnim stopama. Sve ukazuje na to da će Italija biti u oku još jedne finansijske oluje i da će ECB morati da nađe način da je ponovo spase", kaže Lachman.
Koliko ozbiljno Italija u srcu finansijske oluje može da ošteti širu evropsku ekonomiju, pokazuje i poređenje da je italijanska ekonomija desetostruko veća od Grčke. Samo Italija drži oko tri biliona dolara duga - eksplozija tog problema je posljednje što tržištima treba u trenutnoj ekonomskoj klimi sa usporenom Kinom i visokim kamatnim stopama u SAD.
"Ali teško je vidjeti kako će Italija izbjeći krizu - njihova ekonomska i budžetska politika idu u pogrešnom smjeru i djeluje kao da tržišta gube povjerenje u Vladu. Napravili su niz grešaka sa bankarskim porezom po odbitku i drugim netržišnim stimulacijama. Ovo izgleda kao početak povećanog pritiska na Italiju i narednih šest mjeseci i da će se on osjetiti i u Italiji i u evropskoj ekonomiji", zaključuje Lachman.
O tome kako kvantitativno zatezanje ECB-a pogoršava stanje italijanskog duga i kako Lachman ocjenjuje monetarnu politiku Evropske centralne banke, detaljnije u razgovoru u videu.
