.webp){kind=icon}
Međunarodni monetarni fond (MMF) je nedavno analizirao ekonomske prilike u Bosni i Hercegovini i izdao niz preporuka koje bi trebalo da pomognu stabilizaciji ekonomije. Ključne preporuke uključuju smanjenje javne potrošnje, ograničenje rasta plata u javnom sektoru, pa čak i povratak na prethodni nivo plata, s obzirom na visoku stopu inflacije i obaveze vraćanja dospjelih kredita. Ministarstvo finansija Republike Srpske (RS) već je najavilo da plate u javnom sektoru neće rasti, ističući da jednostavno nema dovoljno sredstava, što djelimično podržava preporuke MMF-a.
Međutim, pet granskih sindikata, koji predstavljaju budžetske korisnike, ne prihvataju ovakav stav i najavljuju masovne proteste krajem ovog mjeseca. Njihova suštinska poruka je da zaposleni u javnom sektoru zaslužuju veće plate i bolje uslove rada, te da ne bi smjeli biti žrtve ekonomske politike koja može dodatno otežati njihovu egzistenciju.
Ekonomisti se, s druge strane, slažu sa stavom MMF-a da je smanjenje javne potrošnje ključno za fiskalnu stabilnost zemlje. Takođe, naglašavaju da je potrebno zaustaviti nova zapošljavanja u administraciji kako bi se smanjili troškovi.
Bloomberg Adria
Goran Miraščić, ekonomista pri Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, dao je svoje viđenje situacije u gostovanju u emisiji Start Bloomberg Adrie. On je izjavio da je istina da je MMF u okviru svog izvješća sa članom 4. za Bosnu i Hercegovinu iznio određene preporuke.
"Što se tiče tih preporuka, mislim da smo mi imali argumente zašto da dobar dio tih preporuka u suštini ne bude i uvažen. Centralna banke BiH u skladu s aranžmanom valutnog odbora ima vrlo rigidnu monetarnu politiku. Što se tiče svih instrumenata monetarne politike, i naša centralna banka na raspolaganju ima nivo obaveznih rezervi, tako da mi osim tih nekih obveznih rezervi i kamate na obavezne rezerve i na viškove ne možemo pretjerano utjecati na kamatnu stopu. Međutim, analize su pokazale da barem za prvih šest mjeseci ove godine, što se tiče kamatnih stopa na depozite, dakle prosječna ponderirana kamatna stopa na depozite u Bosni i Hercegovini je 0,7 posto, a prosječna kamatna stopa, dakle ponderirana kamatna stopa na kredite, naravno, nešto viša, na nenamjenske, odnosno nenamjenske 3,65 posto. Mi mislimo da su kamatne stope trenutno jako povoljne", kazao je on.
Miraščić smatra da nema razloga razloga da banke povećavaju svoje kamatne stope iz prostog razloga što dobar dio depozita, odnosno kapitala koji koriste, dakle za kreditiranje, kako prvrede tako i fizičkih lica opskrbljuju na domaćem tržištu.
