Zdravstveno osviješteni potrošači pri kupnji namirnica uglavnom nastoje procijeniti svježinu mesnih proizvoda. Rijetko razmišljaju o štetnosti koju može izazvati konzumacija mesa životinja zaraženih bakterijama koje su otporne na neke antibiotike. Takva hrana svakoga od nas izlaže rizicima od bolesti koje je sve teže liječiti.
Čak su i vegetarijanci i vegani u opasnosti jer se antibiotici izlučuju, ulaze u tlo i vodu, što dovodi do nakupljanja sojeva otpornih na antimikrobne lijekove u okolišu.
Bez učinkovitih antimikrobnih sredstava, uobičajene infekcije postat će opasne po život, a određeni tretmani (neki kirurški zahvati, kemoterapija) neće biti mogući. Na primjer, prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, upala pluća, tuberkuloza i salmoneloza već pokazuju sve veću otpornost na liječenje antibioticima, a uporaba antibiotika u sektoru stočarstva jedan je od primarnih uzroka.
Ovakve informacije bile su povod za razgovor s Natašom Golić, znanstvenom savjetnicom Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i direktoricom spinout tvrtke Ivet Lab. Njezin tim već više od 15 godina razvija inovativna rješenja s ciljem sprječavanja pojave i širenja antimikrobne rezistencije koja nastaje kao posljedica pretjerane i nekontrolirane uporabe antibiotika na poljoprivrednim gospodarstvima. Riječ je o probioticima za različite namjene, a jedan od njih je Hira Vet koji je na tržištu dostupan od 2018. godine.
Srbija ima najveći stočni fond u regiji. Antibiotici su široko dostupni poljoprivrednicima, a službene kontrole njihove uporabe u stočarstvu nema, što je sve veći problem. Veterinari često savjetuju preventivnu primjenu antibiotika, što se kao praksa zadržalo još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se spriječile infekcije i dobilo što više zdravih jedinki, a ljudi nisu svjesni štete koju oni čine.
"Praksa u stočarstvu je bila da se preventivno koriste antibiotici kao pospješivači rasta životinja, kako bi se životinje brže debljale. To se pokazalo izuzetno štetnim jer su upravo neke doze uzrokovale povećanu pojavu antimikrobne rezistencije", ističe naša sugovornica.
Vodi li nas ovakva poljoprivreda do novih epidemija? Ako nešto ne promijenimo, da.
Kako bi zaštitila zdravlje potrošača, Europska unija je 2006. godine donijela zakon koji propisuje najveće dopuštene količine veterinarskih lijekova u životinjskim tkivima i primarnim proizvodima. U primjeni je najdalje otišla Danska, gdje su farmeri potpuno izbacili antibiotike i koriste ih u iznimnim slučajevima mastitisa kod krava.
Izrael je doživio uspon mliječne industrije, koji leži u korištenju kompjutoriziranih sustava za mužnju i hranjenje, kao i sustava za hlađenje krava u kombinaciji s pažljivim uzgojem i tehnikama pametnog upravljanja proizvodnjom. Tu su i neantibiotski tretmani i korištenje zvučnih impulsa za liječenje upalnih bolesti.
Otegotna okolnost koja prati ovakva rješenja je pad proizvodnje koji bilježe svi farmeri u Skandinaviji, no nakon toga slijedi razdoblje prosperiteta i za životinje i za ljude.
Izvori:
https://www.gov.uk/government/publications/antibiotic-resistance-a-threat-to-global-health-security
https://www.bloomberg.com/view/quicktake/food-safety
.webp){kind=icon}