.webp){kind=icon}
U posljednjih nekoliko godina sve je popularnije otvaranje digitalnih banaka koje posluju u više država. Karakterizira ih da su dostupne preko pametnog telefona, a za verifikaciju i otvaranje računa potrebno je skinuti aplikaciju, obaviti verifikaciju i dobijete besplatan bankovni račun za manje od 10 minuta. Digitalne banke su novi tip banaka koje postaju ozbiljna konkurencija klasičnim bankama.
Glavna odrednica koja razlikuje digitalne banke od običnih jeste ta što postoje samo u digitalnom obliku, bez fizičkih podružnica koje je moguće posjetiti. Digitalne banke su još poznate kao neobanke, mobilne banke, internetske banke ili pak virtualne banke. Zahvaljujući tome što su zapravo neograničene u svom dosegu, mnoge digitalne banke koje posluju u Evropi dostupne su svim građanima Evropske unije. Neke od tih banaka primaju kao klijente i one koji nisu rezidenti EU, što ih čini globalnim igračima.
Upravo o ovoj temi govorili su, u emisiji Zoom In, Amer Hadžikadić, član uprave Sparkasse Banke i Admil Nukić, zamjenik direktora Federalne agencije za bankarstvo.
Hadžikadić je objasnio kako, ukoliko gledamo tržište Evrope i svijeta, BiH definitivno zaostaje, no ako gledamo okvire u kojima se krećemo, prilično smo digitalizirani.
Bloomberg Adria
"Ako gledamo okvire u kojima se krećemo i zakonske okvire, ja mislim da je bankarski sektor poprilično i digitaliziran i da pratimo neke trendove regiona, Evrope i svijeta. Ima dosta stvari na kojima trebamo poraditi, a regulatorni okvir treba malo da se izmijeni, da nam bude malo lakše raditi na ovoj digitalizaciji i unapređenju iskustva za naše klijente. Ali sve u svemu, ono što nam je dozvoljeno, okviri u kojima se krećemo, mislim da su banke na jednom zavidnom nivou. Mislim da uprave banaka, zaposlenici banaka poprilično to prate, da znaju u kojem smjeru treba da se ide, da se to prati i da se to zaista dešava. Onaj dio gdje imamo blage izazove, moram navesti taj zakonski okvir, i djelomično čak i kod klijenata. Klijenti još uvijek ne reaguju baš najbolje na digitalizaciju, još uvijek mi ne koristimo u dovoljnoj mjeri sve što nam digitalizacija pruža", kazao je.
Osvrćući se na trendove u Regiji, zamjenik direktora Federalne agencije za bankarstvo Admil Nukić kazao je da banke treba posmatrati kao dio ekonomskog sistema i društva u kojem posluju.
"U tom kontekstu naše banke su skoro u potpunosti digitalizirane. Ne treba zaboraviti da su interni procesi u bankama predmet stalnog unapređenja i digitalizacije već niz godina. Ono što je bitno je da samo društvo u Bosni i Hercegovini, ostale institucije nisu digitalizirane u mjeri u kojoj su to institucije u nekim zemljama okruženja i naročito u zemljama Evropske unije. Samim tim banke ne mogu postići viši stepen digitalizacije usluga prema klijentima. Ako bismo gledali neki opći stepen digitalizacije, onda bismo mi mogli dati neku paušalnu ocjenu da smo mi na nekom početnom ili srednjem nivou. Međutim, u odnosu na sredinu u kojoj banke posluju, one su zaista lideri u digitalizaciji", izjavio je.
Proces digitalizacije u BiH u dobroj mjeri, u ovom trenutku, zavisi od određenih reformi i zakonskih izmjena, a ono što su zaključili i istakli Hadžikadić i Nukić u Zoom Innu jeste da veliki broj klijenata ne koristi ni one za sada dostupne digitalne usluge. No, očekuju da su ovo stvari koje će se u budućnosti mijenjati u velikoj mjeri.
