.webp){kind=icon}
Nalazimo načine da iz pozicije reagovanja na kreditnu tražnju prelazimo u poziciju kreiranja te tražnje, kazao je dr. sci. Amir Softić, predsjednik Uprave Sparkasse Bank BiH. U intervju za Bloomberg Adriju govorio je o stanju u bankarskom sektoru i bh. ekonomiji, kretanju stope loših kredita, politici kamatnih stopa te novim zakonskim rješenjima koja utječu na rad banaka u Bosni i Hercegovini.
Iza banaka je jedna jako uspješna poslovna godina - šta je zapravo bilo presudno, koliko je to efekt povećanja kamatnih stopa na kredite i kakvi su trendovi generalno?
Ako pogledamo strukturu izvora profitabilnosti bankarskog sektora BiH u 2023. godini, može se zaključiti da je rast dobiti banaka od oko 210 miliona KM rezultat solidnog rasta kreditiranja od oko sedam posto, zatim rasta rashoda od 16 posto koji nije proporcionalno pratio, odnosno bio je niži od rasta prihoda, i konačno, rasta ukupnih neto kamatnih prihoda od 28 posto. Budući da su aktivne kamate u BiH pratile rast referentne kamatne stope EURIBOR, iako je taj rast zbog ograničenja regulatora bio niži od stvarnog rasta referentne stope, sigurno da je dobar dio ovog povećanja kamatonosnih prihoda proistekao iz rasta varijabilnih kamata na kredite.
Vrlo je važno staviti ovo u aktuelan kontekst, odnosno razvoj cijena kredita i depozita u ovoj godini. Sada imamo obrnuto kretanje - pasivne kamate na depozite rastu, a aktivne varijabilne kamatne stope bilježe pad usljed pada EURIBOR-a. To može utjecati na smanjenje neto kreditnih marži i proizvesti suprotan efekt od onog koji smo imali prošle godine.
Ukupno gledano, bitno je da je bankarski sektor zadržao visok nivo profitabilnosti koja garantuje veću kapitaliziranost, stabilnost i otpornost na finansijske šokove, jer to je preduslov i omogućava da banke svojom ponudom kreditnog novca nastave podržavati privredni rast BiH.
Od ove godine očekuje se pad stopa, to najavljuje i ECB. Kako bi taj proces trebao izgledati kod nas te kad ga očekujete?
Budući da je prošle godine rast aktivnih kamata na nove plasmane u BiH, sa oko 50 baznih poena, bio relativno blag i da u ovoj godini već bilježimo njihov pad, najavljeno smanjenje EUROBOR-a od 75 baznih poena u drugoj polovini godine ne može voditi značajnijem padu izlaznih cijena na kredite. One će se prije zadržati na sadašnjem nivou, mada će to bitno zavisiti od potreba banaka za likvidnošću i kretanja pasivnih kamatnih stopa.
Bloomberg Adria
Ako vrhunac kamatnih stopa na depozite dosegnemo u drugom kvartalu 2024. godine, možemo očekivati da će se kamatne stope na kredite održati na sadašnjem nivou. Ako se taj rast nastavi tokom cijele godine, za očekivati je da će i aktivne kamatne stope reagovati na takvu promjenu.
Kako se kretala stopa loših kredita od one pandemijske 2020. godine do danas te šta je danas dominantno na polju rizika?
Udio nekvalitetnih kredita u odnosu na ukupne kredite u bankarskom sektoru je od 2020. godine u kontinuiranom, blagom padu i sa trećim kvartalom 2023. je iznosio četiri posto. To je sasvim sigurno pokazatelj snažnog sistema upravljanja kreditnim rizicima, odnosno visokog nivoa stabilnosti bankarskog sektora. Time možemo biti vrlo zadovoljni i ostati fokusirani da ovaj trend održimo, jer je stabilan i uspješan bankarski sektor ključan, ako ne i jedan od glavnih generatora ekonomskog rasta u zemlji.
U kakvom stanju je bh. privreda trenutno, kad se gleda očima bh. bankara? Da li se počinju osjećati problemi u vezi s padom industrijske proizvodnje i izvoza, koje statist bilježe već godinu dana?
Rast privrede i kretanje poslovnog ciklusa ne samo da se osjete, nego su u apsolutnoj korelaciji s poslovanjem banaka, posebno kreditiranjem. Izvoz je u 2023. bio manji za sedam posto u odnosu na 2022. s izraženim usporenjem prema zemljama u susjedstvu (Srbija/Hrvatska) i značajnim padom u izvozu prema Italiji.
U 2023. je kreditni rast u BiH bio na nivou oko sedam posto, što je više nego u godini ranije, ali očekivano je da se sva negativna kretanja na makroekonomskom nivou, uključivo usporenja ekonomija glavnih trgovinskih partnera, mogu odraziti na kreditnu aktivnost u 2024.
Bloomberg Adria
Zato smatram da je vrlo važno da se mijenja percepcija uloge banaka u ekonomiji i da iznalazimo načine da iz pozicije reagovanja na kreditnu tražnju prelazimo u poziciju kreiranja te tražnje. Mi u Sparkasse banci kroz svoj poslovni model to aktivno radimo, naprimjer kroz ciljanu podršku potencijalnim sektorima i industrijama koje mogu generisati najveću novu vrijednost i radna mjesta u BiH, a to su mali biznisi, posebno startupi te industrije poput poljoprivrede i turizma. Takva promjena paradigme zahtijeva vrijeme i jaku sinergiju svih relevantnih faktora u ekonomiji, a vjerujem da banke mogu biti njen pokretač.
Koliko će novi Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti dati zamah progresu digitalizacije u bankama?
Nova regulativa u segmentu sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma kroz odredbe o video identifikaciji na određeni način otvara prostor da se napokon zaokruži i omogući masovnija primjena elektronskog potpisa. Naime, procesi digitalizacije u bankama su već godinama ograničeni jer regulativu vezanu za primjenu elektronskog potpisa koja postoji još od 2006. godine nisu pratili drugi propisi. Identifikacija klijenata je bila dozvoljena samo lično u poslovnicama banaka, što je sam elektronski potpis faktički činilo nesvrsishodnim.
S novim Zakonom su se stekli preduslovi za daljnju razradu propisa za identifikaciju klijenata banaka alternativnim, digitalnim kanalima, što treba pratiti usvajanje i drugih, vezanih propisa. Ovu priliku trebamo iskoristiti tako da u sinergiji regulatora, stručne zajednice i relevantnih institucija omogućimo adekvatnu primjenu u praksi. Naravno, sve ovo mora pratiti daljnji razvoj i uspostavljanje organizacija za certificiranje elektronskih potpisa na tržištu, kao i kreiranje sistema u bankama koji će mitigirati rizike i osigurati maksimalnu finansijsku sigurnost klijenata.
U svakom slučaju, ako se definisanje regulativa sada dovede do kraja na pravi način i ako se otvori proces masivnijeg certificiranja na tržištu, možemo očekivati da će to dati ozbiljniji zamah digitalizaciji finansijskih usluga koju će banke sigurno pratiti.
