.webp){kind=icon}
Danas u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici počinje sastanak koji okuplja zemlje ekonomske skupine BRICS – Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku. Među temama sastanka su proširenje članstva potencijalnim kandidatima kao što su Saudijska Arabija i Indonezija, promicanje domaćih valuta nasuprot dolara te važni sastanci političkih lidera na marginama sastanka.
Topla dobrodošlica za Kinu
Prvi takav susret dogodio se prije početka sastanka kad su se sastali predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa i predsjednik Kine Xi Jinping. Tijekom ovog sastanka dvije zemlje također obilježavaju 25 godina diplomatskih odnosa, a koliko su ti odnosi u ovom trenutku dobri, svjedoči i činjenica da je Xi napisao kolumnu za jedan južnoafrički dnevni list o svijetloj zajedničkoj budućnosti dviju zemalja.
Bloomberg
Uključujući se iz Pretorije za Bloomberg Adria Connect, novinarka Bloomberga Jennifer Zabasajja ističe koliko je odnos obostrano koristan – Južnoafrička Republika najveći je trgovinski partner Kine na afričkom kontinentu, Kina je važan investitor u zemlji, a Južnoafrička Republika bila je i prva afrička zemlja koja je potpisala kinesku inicijativu Jedan pojas i jedan put.
"Južnoafrička Republika tradicionalno uvozi mnoge kineske proizvode, ali nije nužno i izvoznik, unatoč mnogim sektorima u kojima je izvoz potencijalno moguć. Čuli smo od južnoafričkih dužnosnika da žele istražiti načine kako povećati vrijednost južnoafričkih poslovanja i izvoziti u Kinu", kaže Zabasajja.
BRICS složno protiv dolara
Nisu svi jednako blagonakloni prema toplom odnosu između Pretorije i Pekinga. Unutar bloka, Indija vrlo pažljivo promatra dinamiku među članicama kako bi spriječila jačanje prokineske struje unutar BRICS-a. Jedno od pitanja tog sastanka je hoće li se vođa Indije Narendra Modi sastati sa Xijem. Zasad se zna da su planirani bilateralni razgovori, ali nema najava sastanaka.
Sukobljeni interesi upravo su razlog zašto čak 15 godina nakon prvog sastanka BRICS još uvijek nije uspio zauzeti čvrstu političku poziciju na globalnoj sceni i međunarodnim institucijama poput MMF-a, Svjetske banke ili Vijeća sigurnosti UN-a. Istovremeno, razvojna banka BRICS-a nakon osam godina rada ima prilično skromne rezultate – samo 32,8 milijardi dolara kredita, a ideja o zajedničkoj valuti bloka nije se pomakla s mrtve točke.
"Umjesto toga, BRICS planira smanjiti ovisnost o dolaru. Također, namjera je članica povećati trgovinu u lokalnim valutama i vidjeti korist od onoga što se naziva 'novim multipolarnim svijetom' u tim razgovorima", kaže Zabasajja.
BRICS: Unutarnji problemi
Točka spoticanja su i izazovi s kojima se lideri BRICS-a suočavaju kod kuće. Dok se Rusija sve teže nosi sa sankcijama zbog rata u Ukrajini, predsjednik Vladimir Putin će se uključiti na sastanak putem interneta kako bi izbjegao potencijalno uhićenje zbog optužbi za ratne zločine. Kina se bori s usporenom ekonomijom i problemima u sektoru nekretnina. Glavni problemi za Indiju visoka su inflacija i unutarnji politički razdori, dok se pred brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom postavljaju izazovi uvođenja poreznih reformi, stabilizacije valute i smanjenja javnog duga.
"Dakle, ti lideri tu ne dolaze s praznom pločom na koju mogu zapisati što žele vidjeti u svojim zemljama. Oni dolaze s dugim popisom problema i razmatraju kako djelovati na globalnoj razini kako bi ojačali glas BRICS-a i njegovu poziciju u svjetskoj areni", kaže Zabasajja.
Bloomberg Adria Connect
Trenutna politička situacija, međutim, može biti u korist BRICS-a ako njegovi lideri budu dovoljno agilni da je iskoriste. Raskol između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, kao i podjele zbog rata u Ukrajini, odlična su prilika za blok koji će do 2050. godine obuhvaćati čak četiri milijarde ljudi. Prošireni BRICS ima potencijal da do 2040. godine predstavlja oko polovine globalne proizvodnje, što je dvostruko više u usporedbi sa članicama G-7.
"Čuli smo od tih lidera tijekom prethodnih nekoliko tjedana da postoji zajednički interes za reforme na svjetskoj razini u smislu globalnog upravljanja i rada multilateralnih institucija kao što su Vijeće sigurnosti UN-a i MMF. Ostaje vidjeti hoće li uspjeti postići jasnu i kohezivnu izjavu koja će se stvarno usredotočiti na taj cilj", zaključila je Zabasajja.
