Berze u BiH suočene s izazovima: Analiza padajućih prometa na tržištu kapitala

Činjenica da smo prije nekoliko godina na Sarajevskoj berzi svjedočili milionskim sedmičnim prometima, a da se oni sada mjere u nekoliko desetina hiljada KM, jasno pokazuje da postoje strukturalni problemi koji nisu u vezi sa širim ekonomskim dešavanjima. Situacija nije puno bolja ni na Banjalučkoj berzi, te nijedna od dvije bosanskohercegovačke berze nije izborila status značajnog aktera na tržištu.

Govoreći u emisiji Zoom In, direktor Sarajevske berze, Tarik Kurbegović, izrazio je zabrinutost zbog značajnog pada prometa na tržištu kapitala. "Ako pogledamo prvih šest mjeseci 2022. i 2023. godine, gdje su prometi bili oko 300 milijuna, znači mi bilježimo pad od 45 posto. To jeste smanjeno trgovanje i ja sam i u odgovoru Udruženju dioničara naveo da to daje razlog za zabrinutost. Međutim, za sveobuhvatnu situaciju na tržištu kapitala ne, ne kao samo aspekta gledano na kompaniju kao berzu", istaknuo je Kurbegović.

Bloomberg Adria

O situaciji na tržištu kapitala u Bosni i Hercegovini razgovarali smo i sa Milošem Grujićem, univerzitetskim profesorom,  koji je istaknuo važnost berze kao platforme koja povezuje učesnike i olakšava im prometovanje hartijama od vrijednosti.

"Znači, ne moraju biti samo vlasnički, mogu biti dužničke hartije od vrijednosti. I onda bi mogli da okrenemo vašu hipotezu: što bi bilo da nemamo berzu, neko ko ima određene akcije bi morao da traži one ljude koji su raspoloženi za prodaju i da s njima usaglašava uslove kako da naprave tu transakciju. A što bi tek bilo da nemamo učesnike na tržištu", izjavio je.

Postavljeno je pitanje besmisla postojanja dvije berze Sarajevske i Banjalučke na ovako malom prostoru. Grujić je rekao da misli da je to daleko je od besmislenog, ali da prosto treba da se pomirimo s činjenicama, da nećemo imati visoke promete kao nekada i da je ono vrijeme iz 2007. i 2008. kada su cijene onako bjesomučno rasle odavno prošlo.

Nenad Gujaničić, broker, saglasan je s ocjenom da situacija na tržištu kapitala nije specifična samo za Bosnu i Hercegovinu, već je prisutna u cijeloj regiji bivše Jugoslavije.

"Slična je situacija u svim zemljama bivše Jugoslavije i to se odnosi kako na Bosnu i Hercegovinu tako i na Srbiju, pa i ostale zemlje, s tim što moramo konstatovati  da je Hrvatska napravila nekakve korake u razvoju institucionalne infrastrukture. Dakle, nije u pitanju samo berza, u pitanju su sve druge institucije koje se nadovezuju na berzu i jednostavno bez ukupnog sistema tržište kapitala ne može da se razvija", naglasio je Gujaničić.

Suočene s padom prometa, berze u Bosni i Hercegovini moraju pažljivo razmotriti strukturalne probleme koji utiču na njihovu funkcionalnost. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između institucionalne infrastrukture, regulatornih okvira i aktivnosti koje potiču učešće različitih učesnika na tržištu kapitala.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar