.webp){kind=icon}
Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini svako malo predstavlja se kao razvojna šansa, a njeni podaci predstavljaju kao ekonomska i tehnološka pobjeda. Ipak, takve narative često naruši vijest o štrajku, neisplaćenim platama ili blokiranim računima neke od kompanija iz tog sektora.
Istina je da namjenska industrija u BiH iz godine u godinu ostvaruje stabilan rast, kaže za Bloomberg Adria ekonomski analitičar Admir Čavalić.
"Ova industrija je dosta razvijena u Federaciji BiH (FBiH) u odnosu na Republiku Srpsku (RS). Međutim, brojke pokazuju da je to još uvijek zanemariv dio domaće privrede. Uzimimo npr. namjensku industriju u FBiH. Promet za 2020. godinu je iznosio 258,7 miliona KM. To je približno prometu jedne farmaceutske kompanije iz Mostara odnosno Kliničko univerzitetskog centra Sarajevo, za posmatranu godinu", kazao je on.
Pročitaj više: Namjenska industrija između velikih najava i blokiranih računa
U RS-u posluju tri fabrike namjenske industrije, entitetski Kosmos iz Banja Luka i Orao iz Bijeljine, dok je bratunački Tehnički remont privatna kompanija. U FBiH funkcioniše pet privatnih fabrika oružja i municije, Pobjeda Technology, Pobjeda Rudet, AC Unity Goražde, Koteks Tešanj i Guma-co Bugojno. U vlasništvu entitetske vlade su Binas Bugojno, BNT-TMiH Novi Travnik, Unis Ginex Goražde, Igman Konjic, Pretis Vogošća, TRZ Hadžići i Zrak Sarajevo.
Čavalić kaže kako je jasno da politika ima tendenciju precjenjivanja rezultata namjenske industrije, a zanemarivanja problema.
"Dva su razloga zašto je tako - jer namjenska industrija stvara neki mit o potencijalu odbrane u javnosti, ali zato i što je politika tj. nadležno ministarstvo, direktno odgovorno za (ne)uspjeh ove industrije. Problemi se odnose na zastarjele modele poslovanja, izostanak adekvatnog menadžmenta, te loše radne uslove (npr. kašnjenje isplata plata i slično)", navodi on.
Kaže o kako namjenska industrija ima sve simptome nefunkcionalnosti javnog sektora u BiH.
"Ono što će u narednom periodu biti izazovno jeste adaptacija namjenske industrije spram inflatornih efekata, kako na domaćem tržištu, tako i globalno. Razumijevajući konkurenciju, objektivan kapacitete i nepredvidljivost poslovanja, jasno je da namjenska industrija ne može biti adekvatna razvojna šansa za zemlju poput BiH, ali je ne treba otpisati kao takvu jer može biti jedan stabilan dio ekonomije koji će zapošljavati nekih tri do pet hiljada radnika maksimalno, koliko zapošljavaju velike privatne kompanije pojedinačno", zaključuje Čavalić.
