.webp){kind=icon}
Koncesije mogu imati pozitivan utjecaj na zračne luke ukoliko vlade ispravno ispregovaraju uvjete. Koncesije nisu nužne ukoliko se rukovodstvo zračne luke dokaže kao tijelo koje može samostalno financirati razvoj zračne luke i povećati broj letova bez novčane pomoći vlade.
Iskustva iz susjedstva nas mogu naučiti na koje stvari je potrebno obratiti pažnju.
Koncesije se ne trebaju izdavati po svaku cijenu. U pregovorima, prije potpisivanja ugovora, potrebno je postaviti vlastite kriterije poput visine koncesione naknade, osnovnih uvjeta i klauzula o nepredviđenim situacijama.
Trajanje koncesije je obično postavljeno na 20-30 godina, pod uvjetima koje propisuje vlada - kombinacija koncesione naknade i novih investicija. Ukoliko se vlada, vodeći se studijama isplativosti, kao i informacijama s druge strane pregovaračkog stola, odluči na veće naknade od koncesionara, smanjit će se razina investicija u infrastrukturu, i obrnuto.
Nakon isteka koncesije, zračna luka se vraća vlasniku. Što znači da vlada mora imati jasnu viziju i plan za zračne luke koje daje pod koncesiju kako bi maksimizirala efekte koncesije i nakon njenog isteka.
Koncesije mogu imati pozitivan utjecaj na razvoj zračnih luka, ali i zračnog prometa u BiH. "U proteklom periodu svjedočimo velikom broju novih linija koje se otvaraju s bh. zračnim lukama, što je pohvalno, ali na duže staze neodrživo jer su sve nove linije subvencionirane", rekao je za naš medij Luka Popović iz Ex Yu Aviationa. "Upravo koncesionar tu može pomoći."
Međunarodna zračna luka Sarajevo / Facebook
Za zračne luke poput onih u Sarajevu, Mostaru i Tuzli povoljan koncesijski ugovor bi donio priliv novca u proračun, kao i rasterećenje po pitanju broja letova i putnika. Taj teret bi pao na kompaniju koja je dobila koncesiju. Za pretpostaviti je da bi kompanije koje dobiju koncesiju pokušale maksimizirati svoju dobit, kao svaka privatna tvrtka.
Koncesijama se uglavnom bave renomirani upravljači svjetskih zračnih luka, koji već imaju razvijene odnose sa velikim svjetskim aviokompanijama. "U mogućnosti su da promoviraju svoje zračne luke tim istim kompanijama i dovedu ih bez dodatnih subvencija", dodaje Popović.
Federalna vlada je donijela Odluku o izuzimanju od isplate dobiti JP Međunarodne zračne luke Sarajevo na period od deset godina u siječnju 2021. godine. "Sredstva od dobiti bit će korištena za financiranje investicija utvrđenih planovima poslovanja privrednog društva", navedeno je tada. Odluka je donesena nakon posljedica pandemije koronavirusa.
U međuvremenu uvedene su subvencije kako bi se povećala atraktivnost sarajevske zračne luke.
Gledajuću unatrag godinu dana, broj letova sa sarajevske zračne luke je porastao kao i broj putnika u odnosu na 2022. godinu. No, za to su najviše zaslužni charter letovi dok je broj redovitih letova ostao nizak. Međunarodna zračna luka Sarajevo je najslabije uvezana zračna luka redovnim letovima u regiji, od svih glavnih gradova.
Naknade za slijetanje na sarajevsku zračnu luku su visoke te dovode do povećanja cijena putnih karata. Veliki broj uposlenih također predstavlja teret poslovanju.
Prema podacima iz financijske revizije zračne luke Sarajevo, u 2022. godini na toj zračnoj luci radilo je 519 osoba, a prosječna neto plaća iznosila je 2.055 KM. Zračna luka u Splitu s duplo više putnika ima oko 20 posto manje uposlenih. Zadarska zračna luka, koja ima slične brojke kao i sarajevska po broju putnika, ima četiri puta manje uposlenih.
-
Zračna luka u Zagrebu - francuski konzorcij ZAIC (Zagreb Airport International Company) do 2042. godine
-
Zračna luka u Beogradu - kompanija u vlasništvu francuskog Vincija (Belgrade Airport) do 2043. godine
-
Zračna luka u Prištini - tursko-francuska kompanija Limak Kosovo International Airports indirektno preko koncesije lionske zračne luke Vinci do 2030. godine
-
Zračna luka u Skoplju - turska kompanija Tepe Akfen Ventures (TAV) do 2028. godine
-
Sarajevo i Podgorica još nisu pod koncesijom
No, otkazi nisu nužnost. S razvitkom poslovanja zračne luke, povećanim brojem letova i putnika, porast će i potreba za radnom snagom. Ali takav potencijal do sada nije viđen od posljednjih rukovodstava.
"Koncesionari imaju cilj da budu profitabilni, a to se može postići na aerodromu isključivo povećanjem saobraćaja i broja putnika", ističe Popović. "Koncesije uglavnom dovode i do razvoja infrastrukture i proširenja kapaciteta, a sredstva za to se ne izdvajaju iz državnog ili lokalnog proračuna već isključivo od strane koncesionara. "
Zračna luka u Splitu / Hina
Koncesije za rad zračnih luka u susjedstvu nisu izdavane samo zbog loših poslovnih rezultata zračnih luka pod palicom vlada. Među glavnim razlozima nalazi se razvitak zračne luke - izgradnja novih pisti, novih zgrada i objekata - te mogućnost prihodovanja proračuna na osnovu koncesijskih naknada.
No, koncesijski ugovor ne mora donijeti ni profit, ni veće prihode u proračun, kao ni korektan odnos s vladom.
Primjer Beograda nam pokazuje slučaj gdje Srbija nije imala novac da investira u izgradnju druge piste i proširenje zračne luke te se odlučila na dodjelu koncesije. Do sada su ispoštovani potpisani dogovori, ali je koncesionaru pripao i parking koji je bio u vlasništvu grada Beograda. Koncesijski ugovor nije objavljen te nije poznato što je točno dogovoreno.
Prošlog ljeta je došlo do kašnjenja i gubljenja prtljaga jer koncesionar nije htio zaposliti dovoljan broj radnika te ih dovoljno platiti. Država je zbog toga uvela tri nova operatera za ground handling.
Prije nekoliko dana se opet ponovila situacija s kašnjenjem kada je pao snijeg jer su imali samo jednu mašinu za odliđavanje. Sve to nije dovoljan uslov za raskid koncesije, a država samo može da ih opominje i da im šalje inspekciju.
Primjer pozitivnog poslovanja bez koncesije je zračna luka u Splitu. Prošla godina bila je rekordna za ovu zračnu luku. Na Resniku je lani prihvaćeno i otpremljeno ukupno 3.358.902 putnika, odnosno 450 tisuća putnika više u odnosu na 2022. godinu.
Još je važniji podatak da je u usporedbi s do sada rekordnom 2019. godinom, u 2023. godini u splitskoj zračnoj luci bilo gotovo 57 tisuća putnika više. Od četiri najveće zračne luke u Hrvatskoj najbolje poslovne rezultate u 2022. godini ostvarila je splitska, premda je imala nešto manje putnika od zagrebačke (2,9 naprema 3,1 milijun), navodi tportal iz Hrvatske.
Kroz isplatu dividende država će na Zračnoj luci Split najviše zaraditi.
- uz pomoć Mire Soldića i Marijane Avakumović
