Startupi su razvili čipove koji omogućavaju ljudima da upravljaju mašinama svojim mislima. Milijarderi se klade da bi ovi moždano-računarski interfejsi mogli postati svakodnevna potrošačka tehnologija.
Naučna fantastika dugo je zamišljala svijet u kojem naši mozgovi komuniciraju s mašinama kako bi obnovili i unaprijedili naše sposobnosti - sjetite se neuralnih implantata koji su povezivali vizir Geordija La Forgea u Star Treku ili omogućili Alexu Murphyju da bude ponovo rođen kao kiborg policajac u RoboCopu.
U stvarnom svijetu, istraživači decenijama rade na takozvanim moždano-računarskim interfejsima kako bi pomogli ljudima koji pate od paralize, slijepila, gubitka sluha i drugih stanja da povrate funkcije. Neki pojedinci koristili su ove uređaje da upravljaju kursorom na računaru svojim mislima; drugi su uspjeli pomjerati robotsku ruku ili pretvoriti dio svojih misli u tekst.
Tehnologija je i dalje u ranoj fazi razvoja, a broj ljudi koji su dobili implantate mjeri se stotinama. Samo nekoliko kompanija dobilo je regulatorno odobrenje da pređe izvan kliničkih ispitivanja ka komercijalnoj upotrebi - i čak je to ograničeno na određene primjene. Ipak, industrija bi se mogla približavati prelomnoj tački zahvaljujući brzom napretku hardvera i modela vještačke inteligencije koji mogu dekodirati neuralne signale.
Potencijal moždano-računarskih interfejsa privukao je interesovanje milijardera među kojima su izvršni direktor Tesla Inc. Elon Musk i CEO OpenAI-ja Sam Altman. Neki od njih vjeruju da bi ovi uređaji jednog dana mogli postati svakodnevna potrošačka tehnologija koja otključava nadljudske sposobnosti.
Šta je moždano-računarski interfejs?
Moždano-računarski interfejs, ili BCI, povezuje mozak direktno s elektronskim uređajem, poput računara, zaobilazeći ostatak tijela. Interfejs je dizajniran da detektira moždanu aktivnost - naprimjer električne signale koje generiraju neuroni - i pretvori ih u komande koje mogu upravljati mašinama.
BCI pružaju nadu ljudima koji su pretrpjeli oštećenje nerava između mozga i različitih mišića. Interfejsi bi mogli da im pomognu da komuniciraju ako ne mogu govoriti ili da im omoguće da mislima upravljaju vanjskim uređajima ako su paralizirani. To bi moglo poboljšati kvalitet života pacijenata koji su preživjeli moždani udar i ljudi s teškim neurološkim oboljenjima poput amiotrofične lateralne skleroze (poznatije kao ALS ili Lou Gehrigova bolest).
Primalac moždanog implantata kompanije Synchron, koji je paraliziran uslijed rijetkog oblika Lou Gehrigove bolesti, koristi računar u svom domu u Melburnu. Fotografija: William West/AFP/Getty Images
BCI također mogu stimulirati mozak informacijama iz vanjskog svijeta. To bi moglo omogućiti ljudima s gubitkom vida da vide ili onima s oštećenjem sluha da čuju. Dok pacijenti s oštećenim sluhom koriste kohlearne implantate još od šezdesetih godina prošlog vijeka, ovi uređaji povezuju "procesor zvuka" s vanjske strane glave sa slušnim nervom, a ne direktno s mozgom.
Teoretski, BCI bi mogli i slati signale koji mijenjaju neuralnu aktivnost. Imaju potencijal da ciljaju specifične dijelove mozga povezane s neurološkim i mentalnim poremećajima. Implantati koji isporučuju ciljane električne impulse za "duboku moždanu stimulaciju" koriste se kao medicinski tretman već decenijama, uključujući smanjenje tremora izazvanih Parkinsonovom bolešću. Međutim, oni se uglavnom smatraju posebnom i manje sofisticiranom vrstom neurostimulacije u odnosu na BCI koji su trenutno u razvoju.
Implantiraju li se ovi uređaji zaista u mozak?
Neki BCI imaju elektrode koje ulaze u mozak, neki se nalaze na površini mozga, ali i dalje unutar lobanje, dok su drugi neinvazivni uređaji koji se postavljaju spolja na glavu. Vodi se velika debata o tome koliko interfejs mora biti blizu mozga da bi mogao očitati korisne informacije i efikasno stimulirati neurone.
Biološke ćelije se istražuju kao način povezivanja BCI s mozgom umjesto žica. Kompanija Science Corp. iz Kalifornije razvija "biohibridni" uređaj koji koristi sloj neurona kako bi formirao most s moždanim tkivom. Mnoge kompanije također rade sa zvučnim talasima umjesto električnih signala. U SAD-u to uključuje startupe Merge Labs, čiji je suosnivač Altman, i Nudge, koji je osnovao kripto milijarder Fred Ehrsam. U Kini se ove godine pojavio Gestala, čiji je suosnivač kineski internet milijarder Chen Tianqiao, kao prva kineska BCI kompanija fokusirana na ultrazvuk.
Koliko je napredovala tehnologija moždano-računarskih interfejsa?
U ranim danima razvoja BCI tehnologije bilo je revolucionarno kada bi osoba mogla mislima pomjeriti kursor na računaru. Tada su uređaji bili veliki, nezgrapni i fizički povezani s računarima. Danas postoje eksperimentalni bežični uređaji koji omogućavaju ljudima da upravljaju računarima, tabletima i pametnim kućnim uređajima samo mislima. Neki ljudi uspjeli su koristiti BCI za upravljanje robotskim rukama koje mogu podizati i pomjerati predmete.
Zabilježen je značajan napredak u vraćanju sposobnosti govora. Najnoviji proboji uključuju dekodiranje "unutrašnjeg govora", pri čemu BCI može prepoznati signale iz mozga kada osoba razmišlja o tome šta želi reći i pretvoriti ih u riječi koje se pojavljuju na ekranu. To je napredak u odnosu na dekodiranje "pokušaja govora", koje podrazumijeva prepoznavanje neuralnih signala koje osoba generira kada pokušava fizički govoriti, umjesto da samo zamišlja riječi. Istraživački timovi sa Stanford univerziteta i Univerziteta Kalifornije u Berkleyu među pionirima su razvoja BCI za vraćanje govora.
Naučnici su također napredovali u omogućavanju slijepim osobama da dobiju "oblikovni vid". Ćelije osjetljive na svjetlost na mrežnjači mogu biti oštećene bolestima poput starosne makularne degeneracije, jednog od vodećih uzroka sljepila kod starijih osoba, koji pogađa oko 200 miliona ljudi širom svijeta. Startup Science razvio je ultra-tanak, bežični mikročip koji zamjenjuje funkciju ovih fotoreceptora.
Njegov implant PRIMA, koji čeka regulatorno odobrenje za komercijalnu upotrebu, dizajniran je da se postavi na zadnji dio oka i prima infracrvene svjetlosne signale iz para visokotehnoloških naočala koje snimaju slike vanjskog svijeta. Čip pretvara ovu svjetlost u električnu stimulaciju za mozak, omogućavajući osobama s oštećenjem vida da vide oblike, pa čak i da čitaju. Za sada može pružiti samo crno-bijeli vid, ali je i dalje veliki korak naprijed u odnosu na prethodnu tehnologiju koja je omogućavala samo percepciju svjetlosnih bljeskova. Science je u martu objavio da je zatvorio rundu finansiranja od 230 miliona dolara dok širi klinička ispitivanja i pokušava plasirati PRIMA uređaj na tržište.
Ko su neka od najvećih imena u ovoj oblasti?
Neuralink Corp., čiji je suosnivač Musk, 2016. godine postao je zaštitno lice moždano-računarskih interfejsa, jer je istovremeno unaprijedio tehnologiju i uveo je u širu javnu diskusiju. Njegov uređaj, veličine američkog novčića od četvrt dolara, implantiran je u mozgove više od 20 pacijenata, koji su uspjeli upravljati računarom kako bi pretraživali internet i igrali online igre.
Bloomberg Mercury
Kao što je tipično za kompanije u Muskovom vlasništvu, Neuralink ima ambiciozne planove za širenje. Cilj kompanije je da do 2031. godine ugrađuje svoje čipove u 20.000 ljudi godišnje i ostvaruje najmanje milijardu dolara godišnjeg prihoda, prema dokumentima koje je pregledao Bloomberg. Neuralink je bio lider u prikupljanju kapitala i čini značajan deo od više od 2,75 milijardi dolara uloženih do sada u velike američke BCI kompanije. Prošle godine zatvorio je rundu finansiranja od 650 miliona dolara i, prema podacima PitchBooka, procjenjuje se na više od 9,5 milijardi dolara.
Merge Labs, noviji igrač iza kojeg stoji Altman, nekadašnji Muskov prijatelj, a sada rival, želi razviti uređaj koji se ne implantira u mozak i saopćio je u januaru da je prikupio 252 miliona dolara. Nije jasno kakav tip BCI-ja će Merge na kraju razviti, ali kompanija je razmatrala genetsku modifikaciju moždanih ćelija kako bi uređaj lakše mogao detektirati i mijenja njihovu aktivnost, rekli su izvori upoznati sa situacijom za Bloomberg. Naučnici godinama proučavaju "sonogenetiku", odnosno kako geni koji kodiraju proteine osjetljive na ultrazvuk mogu biti dostavljeni ciljanim ćelijama.
U drugim dijelovima SAD-a, Blackrock Neurotechov Utah Array ima najdužu historiju testiranja na ljudima, dugu oko dvije decenije, a kompanija je implantirala BCI u više od 55 pacijenata. Paradromics Inc. testirao je svoj uređaj na prvom ljudskom pacijentu u maju prošle godine, a ove godine započeo je prvo kliničko ispitivanje.
Uređaj kompanije Precision Neuroscience Corp. - niz mikroelektroda tanjih od ljudske dlake koji se nalazi na površini moždanog tkiva bez prodiranja u njega - dobio je odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove u martu 2025. godine za komercijalnu upotrebu kraću od 30 dana radi snimanja, praćenja i stimulacije moždane aktivnosti. Kompanija još ne prodaje svoj BCI komercijalno, ali ga testira u kliničkim studijama. Do kraja aprila uređaj je implantiran u više od 85 pacijenata, prema podacima kompanije Precision.
Thomas Oxley, osnivač i izvršni direktor kompanije Synchron, drži stentrode u svojoj kancelariji u New Yorku. Fotografija: Angela Weiss/AFP/Getty Images
Synchron Inc., iza kojeg stoje Jeff Bezos i Bill Gates, fokusira se na još manje invazivnu tehnologiju koja ne zahtijeva otvaranje lobanje. Kompanija je razvila proizvod nalik stentu koji može da se uvede kroz jugularnu venu pacijenta dok ne stigne do krvnog suda iznad mozga, odakle očitava električnu aktivnost. Uređaj je do sada testiran na 10 ljudi, a Synchron radi na naprednijoj verziji.
Šta je s napretkom u Kini?
Kineske kompanije relativno su kasno ušle u oblast invazivnih BCI tehnologija i implantirale su svoje uređaje u manji broj pacijenata od američkih konkurenata. Poređenje performansi različitih sistema širom svijeta je teško jer postoji malo objavljenih istraživanja koja nezavisni naučnici mogu analizirati. Ipak, očigledno je da startupi u Kini brzo napreduju.
StairMed Technology Co. otvorio je put kineskim BCI kompanijama tako što je postao prva kompanija u zemlji koja je testirala invazivni implantat u kliničkom ispitivanju u martu prošle godine. To se dogodilo oko 14 mjeseci nakon što je Neuralink napravio isti korak. StairMed tvrdi da je njegov implantat, koji koristi eksternu bateriju, omogućio paraplegičnom pacijentu da igra računarsku igru koristeći samo misli. Kompanija planira ove godine implantirati uređaj kod još 40 ljudi.
NeuroXess Technology postigao je još jedan važan trenutak za Kinu u decembru, kao prva kineska kompanija koja je implantirala bežični uređaj sa ugrađenom baterijom. U martu ove godine kineski regulatori odobrili su BCI kompanije Neuracle Technology (Shanghai) Co. za ograničenu komercijalnu upotrebu. Bežični uređaj veličine novčića namijenjen je osobama s povredama kičmene moždine i omogućava upravljanje robotskom rukom koja može hvatati i držati predmete.
Proizvodi izloženi u kompaniji NeuroXess, visokotehnološkoj kompaniji iz oblasti bioloških nauka fokusiranoj na fleksibilne BCI tehnologije za zaštitu i istraživanje mozga, u Šangaju. Fotografija: Chengdu Economic Daily/VCG/AP
Kompanije u Kini imaju podršku državnih i lokalnih politika, što bi moglo olakšati regulatorne procese i ubrzati razvoj BCI tehnologije. Najnoviji petogodišnji plan kineske vlade, koji definira ekonomske prioritete do kraja decenije, ima cilj da razvija BCI kao budući pokretač rasta i usmjeri više finansiranja u ovu industriju. Kineski centralizirani pristup već je dao rezultate u drugim sektorima - inicijativa "Made in China 2025" pomogla je usponu zemlje u industrijama poput električnih vozila.
Međunarodni konkurenti primjećuju povoljno okruženje za razvoj BCI-ja u Kini. U aprilu je Axoft postao prva američka kompanija za moždane implantate koja je objavila da je testirala svoj uređaj u Kini. Izvršni direktor Paul Le Floch rekao je da je dio motivacije za istraživanje u Kini bio brzina kojom Axoft tamo može testirati implantate. Kompanija ima i druge veze s Kinom - dvojica suosnivača potiču iz Kine, a kompanija je dobila i kineske investicije.
Količina novca koja ulazi u kinesku BCI industriju i dalje je znatno manja nego u SAD-u. Ipak, finansiranje kineskog BCI sektora od venture capital fondova više se nego udvostručilo tokom 2025. godine u odnosu na prethodnu godinu i premašilo je 1,8 milijardi juana (264 miliona dolara), prema podacima platforme ITjuzi.
Implant kompanije Axoft, koji sadrži 1.024 zlatne žice, prikazan na prstu osobe u demonstrativne svrhe. Izvor: Axoft
Koji tehnološki izazovi još postoje?
BCI tehnologija je daleko od savršene i vjerovatno su potrebne godine prije nego što postane široko dostupna. Dok su neki implantati bežični i spremni za kućnu upotrebu, drugi su fizički povezani s računarima ili ograničeni na laboratorijska okruženja za testiranje, što znači da još nisu praktični za svakodnevni život pacijenata.
Neki smatraju da uređaji implantirani u mozak ili na njegovu površinu omogućavaju detaljnije očitavanje neuralne aktivnosti nego neinvazivni BCI, ali operacija nosi rizike. Umetanje materijala u površinu mozga može dovesti do stvaranja ožiljnog tkiva, što može poremetiti vezu između uređaja i mozga. Također još nije jasno koliko dugo implantirani BCI mogu ostati u tijelu, hoće li fizički degradirati i kada, ili hoće li morati biti zamijenjeni ili unaprijeđeni. Kod BCI uređaja koji izlaze iz glave postoji rizik od infekcije na mjestu gdje se spajaju koža i uređaj, što bi moglo zahtijevati novu operaciju radi uklanjanja interfejsa.
Čak i ako tehnički izazovi budu prevaziđeni, ostaje pitanje troškova, ne samo uređaja, već i procedura njihove ugradnje. U prezentaciji za investitore, Neuralink je konzervativno procijenio da bi mogao ostvarivati 50.000 dolara prihoda po svakoj operaciji. Troškovi za pacijente mogli bi biti i viši kada se uključe ostali troškovi boravka u bolnici, u zavisnosti od toga šta pokrivaju osiguravajuće kuće i javni zdravstveni sistemi.
Da li bi se moždano-računarski interfejsi mogli koristiti i van medicine?
Medicinske primjene BCI tehnologije fokusirane su na vraćanje izgubljenih funkcija. Ali neki u industriji vjeruju da bi ovi uređaji mogli omogućiti ljudima da prevaziđu svoja prirodna biološka ograničenja.
Na jednostavnijem kraju spektra, ambicija je da BCI postanu proizvodi za masovno tržište integrirani sa svakodnevnim tehnologijama poput slušalica i naočala, mijenjajući način na koji komuniciramo, posmatramo svijet i konzumiramo zabavu. Predsjednik Neuralinka Đ. Seo rekao je da se kompanija nada da će do 2030. godine implantirati uređaj i "potpuno zdravoj" osobi, kao i da bi moždani implantati jednog dana mogli omogućiti ljudima da mislima postavljaju pitanja AI chatbotovima i odgovore dobijaju kroz slušalice.
Neki investitori i poduzetnici imaju još fantastičnije vizije u kojima BCI ljudima daju telepatske sposobnosti, proširuju kapacitet memorije mozga i drastično ubrzavaju učenje. Međutim, naučnici su skeptični prema ideji da biste mogli imati sopstveni trenutak "znam kung fu" poput Nea iz Matrixa, kada mu se znanje borilačkih vještina direktno učitava u mozak.
Čak i u manje spektakularnoj formi, BCI bi mogli imati vojnu primjenu, omogućavajući vojnicima da mislima upravljaju dronovima i drugim bespilotnim oružjem. Agencija američkog Ministarstva odbrane za istraživanje i razvoj DARPA finansirala je projekte razvoja BCI tehnologije, uključujući i dio tehnologije koja je kasnije postala Neuralink.
Je li svijet spreman za moždano-računarske interfejse?
Vlade često moraju naknadno prilagođavati regulativu kako bi osigurale da se nove tehnologije odgovorno integriraju u društvo. Činjenica da se BCI prvo koriste u medicinske svrhe mogla bi predstavljati određenu zaštitu. Medicinski uređaji podliježu regulatornom nadzoru kako bi se osigurala sigurnost pacijenata, a oni koji se hirurški implantiraju uglavnom prolaze još strožu kontrolu. Međutim, regulacija industrije mogla bi postati izazovnija ako granica između medicinskih i potrošačkih proizvoda postane nejasna.
BCI otvaraju značajna pitanja privatnosti i etike, uključujući pitanja vlasništva i korištenja podataka koje ovi uređaji prikupljaju. Iako je tehnologija još u ranoj fazi razvoja, ako postane široko rasprostranjena, ljudske misli mogle bi postati podaci podložni nadzoru, hakiranju ili zloupotrebi za političke i korporativne interese. Neke američke savezne države, uključujući Kaliforniju i Kolorado, već su usvojile zakone kako bi pokušale zaštititi neuralne podatke.
Nije jasno hoće li među širom javnošću postojati velika potražnja za BCI uređajima, posebno ako je za njihovu efikasnost potrebna implantacija. Mogućnost sticanja nadljudskog vida ili telepatske komunikacije s drugim korisnicima BCI-ja možda djeluje primamljivo, ali većina ljudi vjerovatno ne bi željela prolaziti kroz operaciju mozga samo da bi igrala video-igre ili slala mailove mislima.
.webp){kind=icon}
