Plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) na Krku potpuno je zakupljen, temeljem sadašnjeg kapaciteta, do početka plinske godine 2037.–2038., a novi prošireni kapacitet, koji kreće od 2025. godine, tek treba ponuditi tržištu ovisno o plinovodu koji Plinacro gradi, kazali su za Bloomberg Adriju iz operatera krčkog terminala tvrtke LNG Hrvatska.
Sadašnji kapacitet terminala je 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, a proširenjem će biti više no udvostručen, na 6,1 milijardu.
"Projekt povećanja kapaciteta terminala je trenutačno u fazi projektiranja modula za uplinjavanje kao glavnog elementa za povećanje kapaciteta uplinjavanja. Njegovu punu implementaciju u postojeći sustav uplinjavanja na FSRU brodu očekujemo na ljeto 2025. godine, a njegovu spremnost za rad na početku plinske godine 2025.–2026. S obzirom na to da taj projekt povećanja kapaciteta ovisi i o plinovodu koji gradi operator transportnog sustava Plinacro, dodatni kapaciteti bit će ponuđeni tržištu nakon definiranja točnih tehničkih i tehnoloških karakteristika transportnog sustava", pojašnjavaju iz tvrtke LNG Hrvatska.
Tvrtka je ovoga tjedna zaključila javnu raspravu o izmjenama i dopunama pravila korištenja terminala, među ostalim i s ciljem da zakupi kapaciteta reflektiraju objektivan interes korisnika kako bi se smanjila financijska i svaka druga izloženost u slučaju raskida ugovora o zakupu.
"Bilo je nužno korigirati odredbe o sredstvima osiguranja plaćanja i naknadama za slučaj raskida ugovora o korištenju terminala krivnjom korisnika. Predložene su izmjene koje propisuju obvezu dostave sredstava osiguranja plaćanja koje donekle umanjuju financijsku izloženost operatora terminala u slučaju dugoročnih višegodišnjih ugovora o korištenju terminala za ukapljeni prirodni plin. Predložena je izmjena metodologije izračuna iznosa na koji sredstvo osiguranja plaćanja glasi na način da na njegov iznos utječe ukupno trajanje ugovora i ugovoreni kapaciteti korisnika", priopćio je LNG Hrvatska.
Kako navode, kopneni LNG terminal, koji je nekada bio izvorno planirana verzija za krčku lokaciju, nije potpuno zaboravljen.
"Kopneni terminal je još uvijek opcija za budućnost, no to će prvenstveno ovisiti o potrebama tržišta prirodnog plina."
Unatoč energetskoj tranziciji k izvorima koji nisu temeljeni na fosilnim gorivima, izvjesno je, a to pokazuje i povećanje uvoza LNG-a u zemljama Europske unije, da plin neće moći tako brzo biti stavljen sa strane, odnosno da će biti jedan od glavnih prijelaznih energenata u zelenoj tranziciji.
Investicijski planovi za LNG Hrvatsku ne završavaju na otoku Krku jer je u planu i stanica za distribuciju LNG-a na lokaciji kod Zadra.
"Stanica za distribuciju LNG-a u fazi je ishođenja lokacijske dozvole, odnosno određivanja točne lokacije za njezinu izgradnju, kao i u fazi izrade potrebne studije utjecaja na okoliš. Prerano je zasad govoriti više o ovome projektu s obzirom (na to) da je tek u početnoj fazi razrade. Osnovna funkcija distributivne stanice je mogućnost opskrbe plinom za sve zainteresirane subjekte cestovnim, željezničkim ili pomorskim putem", kažu u LNG Hrvatskoj.
Na krčkom terminalu LNG Hrvatska pruža i nestandardnu uslugu pretovara LNG-a s FSRU broda u kamione za prijevoz plina svim korisnicima terminala koji se opredijele za takvu vrstu isporuke te je na mjesečnoj razini trenutačno u ponudi oko 20 slotova, odnosno za 20 kamiona koji mogu doći po LNG na terminal.
"Od početka pružanja navedene usluge uspješno smo pretovarili 197 kamiona za prijevoz LNG-a", navode u LNG Hrvatskoj.