'Bolje vrabac u ruci' ili kako investirati po Vuku Karadžiću

Um caruje, snaga klade valja. Bez alata nema zanata. Dvaput mjeri, jednom sijeci. Ko pita ne skita.

Narodne umotvorine su se, dok ih nije zabilježio Vuk Stefanović Karadžić, usmeno prenosile s koljena na koljeno, a pored zabavne, njihova najvažnija funkcija je bila upravo edukativna.

I zaista, ako ih se pridržavate, šanse su da ćete voditi lagodniji život i da ćete biti zadovoljniji. Baratanje novcem je nužni dio života, a redakcija Bloomberg Adrije se bavila pitanjem koje to narodne mudrosti svoje mjesto mogu da pronađu i na berzi. Evo kojih se to slogana drže investitori u Srbiji:

Strpljenje kao prvi uslov

Investitori na nerazvijenim tržištima kapitala lakše padaju u zamku da hoće sve i da to često žele odmah. Upravo zbog toga treba skretati pažnju na važnost strategije i strpljenja pri investiranju.

"S obzirom na dominaciju 'retail' investitora i njihovog (uglavnom) kratkoročnog horizonta investiranja, ne može a da mi prvo ne padne na pamet ona naša jednostavna ali moćna 'Strpljen-spašen'", rekao je za Bloomberg Adriju Nikola Stakić, profesor Univerziteta Singidunum.

Tokom razgovora se sjetio i grčkog filozofa Aristotela, koji je rekao: "Strpljenje je gorko, ali mu je voće slatko", što nosi istu poruku i možda je još direktnije primjenjivo na dugoročno investiranje, naročito kod onih ulagača koji bi često mijenjali svoj pristup.

"Oženi se brzo, pa se kaj natenane"

Odluke ne treba donositi na brzinu, kako u životu, tako ni u investiranju, stav je Vladimira Pavlovića, izvršnog direktora WM Equity Partnersa.

Investitori često ispoljavaju strah od propuštanja nečeg dobrog, koji je u engleskom jeziku često obilježavaju akronimom FOMO (engl. Fear of missing out – strah od propuštanja), a uslijed toga se često donose odluke koje su, ako ne pogrešne, onda u najboljem slučaju nepromišljene.

"Oni se pridružuju ostalim investitorima i prate njihove poteze, čime se stvara drugi problem, a to je efekat krda", rekao je Stakić.

Kako smatra Goran Martinoski, finansijski ekspert iz makedonske kompanije KB Prvo penzijsko društvo, tipični ulagač u regionu "odluke o ulaganju donosi na osnovu razgovora s prijateljima, susjedima, kolegama, kumovima i ostalih priča koje čuje o nekome ko je uspio da zaradi na berzi", i često nema realnu sliku o tome šta je moguće zaraditi na berzi.

"Ne stavljaj sva jaja u jednu korpu"

Iako možda nije izvorno sa ovih prostora, ova izreka koju spominju i Šekspir i Servantes svakako se odomaćila i u našem riječniku, a primjenu u ulaganju nije potrebno ni pretjerano objašnjavati.

Ulaganje svih sredstava u jedan ili samo par investicionih instrumenata nije najbolja taktika, a kroz nju svakako na dugi rok nećete ostvariti optimalne rezultate, osim ako se ne oslanjate na sreću, što više liči na kocku ili lutriju nego na investiranje.

Depositphotos

To smatra i osnivač Senzal Capitala Rade Rakočević. On dodaje da se takođe u ulaganju vodi i šaljivom krilaticom da se "prase ne goji pred Božić", odnosno da ulaganju treba pristupiti kao dugogodišnjem poduhvatu.

Da je podjela rizika neophodna, smatra i član Upravnog odbora u Intercapital Securitiesu Danijel Delač.

"Treba imati diverzifikovan portfelj gdje nećete sve uložiti u jednu ili dvije pozicije", rekao je Delač u jednom od ranijih razgovora.

Postoji rizičnija i manje rizična imovina, koje u skladu sa time nose i veći ili manji prinos, pa u skladu sa svojom spremnošću na rizik treba i birati investicione instrumente, dodao je tom prilikom.

Pravila i izuzeci

Iako su narodne umotvorine često univerzalne, ne mogu se sve primjeniti na sve aspekte života, a naročito na ulaganje.

Kako navodi osnivač Military Shopa i dugogodišnji ulagač Nemanja Antić, ako slijedite neke od ovih maksima, vaš portfelj će zbog toga biti na gubitku.

"Neka bude što biti ne može" nije dobar slogan, jer, kako kaže Antić, vodi preuzimanju prevelikih rizika, a najčešće se desi samo ono što može da se desi.

"Ma biće kako bude" samog ulagača oslobađa odgovornosti, pa on ili ona sudbinu svog portfelja stavlja u ruke više sile. "Biće samo kako se ti potrudiš i usmjeriš", kaže Antić za Bloomberg Adriju. On dodaje da dobar savjet nije ni stara "sve će ti se kazati samo", jer barem u ulaganju može da ti se "kaže" samo ono što sam naučiš ili iskusiš.

S druge strane, Antić navodi da su dobri savjeti da se "brine o sitnom novcu, jer će se veliki sam o sebi starati", i da je "parama svejedno kod koga su i idu tamo gdje je njima najbolje".

"Niska zarada donosi veliku mudrost, velika zarada donosi veliki rizik", citirao je Antić još jednu krilaticu kojom se rukovodi pri ulaganju.

I Mihailo Đurđević, analitičar tržišta akcija u kompaniji Senzal Capital, sjetio se jedne od svojih omiljenih izreka koja ukazuje na grešku koju mnogi prave pri ulaganju.

"Nije ga majka tukla što se kladio, nego što se vadio" - riječi su kojima naš narod najčešće opisuje nekoga ko je u pokušaju da povrati prvobitni gubitak na kocki izgubio još više svoje imovine.

Kako objašnjava Đurđević, na berzi je ova poslovica naročito tačna kada investitori krenu da kupuju akcije u padajućem trendu.

Veoma pogubne stvari koje možete da uradite je da se uporno držite svog "gubitaša" u uvjerenju da se pad mora preokrenuti umjesto da gubitke prekinete na vrijeme, ili da zbog ovog gubitka krenete da ulažete u rizičniju imovinu kako biste nadomjestili izgubljeno. Ovim se mijenja priroda portfelja, o čemu ne treba odlučivati naprečac, rekao je Stakić.

Edukacija ključ

Kako je tržište kapitala u Srbiji, ali i u ostatku regiona, veoma plitko kako u pogledu investicionih instrumenata, tako i u pogledu broja ulagača, ostaje utisak da je edukacija i podizanje svijesti o dobrobitima ulaganja jedan od koraka koji se ne može preskočiti ako se radi na popravljanju stanja.

Pored toga, tretman manjinskih deoničara je stub akcionarske kulture, a niz odluka u kojima se nije vodilo o njihovim interesima govori da i na ovom polju čeka puno posla. U tom slučaju možda ne bi bilo loše slijediti primjere drugih zemalja sličnih karakteristika koje su uspjele da berzansku kulturu pokrenu sa mrtve tačke (sagovornici često spominju Rumuniju, ali i zemlje iz Adria regiona koje su u revitalizaciju tržišta krenule kroz emisije građanskih obveznica).

Kako u slučaju edukacije, tako i u slučaju ugledanja na razvijenija tržišta mogla bi se primjeniti ona narodna da je "bolje i dvared pitati, nego jedared zaići".