Prema istraživanju worldstopexports.com, svjetski izvoz konzola za videoigre i prateće opreme iznosio je 26,8 milijardi američkih dolara u 2021. godini. Taj iznos odražava prosječno povećanje od 25,8 posto za sve dobavljače u petogodišnjem periodu, počevši od 2017. godine, kada su izvezene videoigre u vrijednosti 21,3 milijarde dolara.
Tokom 2021. godine 100 zemalja izvoznica, među kojima se nalaze i zemlje Adrija regije, ostvarilo je 99,996 posto međunarodne prodaje videoigara. Tako se, prema ovoj statistici, Bosna i Hercegovina nalazi na 65. mjestu s izvozom od 104.000 dolara.
Na 34. mjestu nalazi se Hrvatska s izvozom u vrijednosti od 13.860.000 dolara, dok je Slovenija na 39. mjestu uz vrijednost izvoza od 7.301.000 dolara. Prema podacima Serbian Gaming Industry Report (SGA) za 2022. godinu, Srbija je imala 35 objavljenih igara te 130 timova i kompanija. Ukupna procijenjena vrijednost prihoda iznosila je 125 miliona dolara.
Čitajte više na: Gejming industrija u Srbiji u velikoj ekspanziji
Iako naša država ne ostvaruje veliku zaradu od izvoza videoigara, za razliku od drugih zemalja regije, gotovo svaki građanin na svom telefonu ili računaru ima instaliranu igru i konzumira je svakodnevno. Naše tržište je potrošačko, bez mnogo ulaganja u proizvodnju, a oni koji su se okušali u ovoj industriji, pretežno su fokus stavili na igre za pametne telefone.
Stefan Filipović jedan je od pet suosnivača "Legit Games", studija za razvoj igara za pametne telefone u Banjoj Luci, koji posluje u sklopu kompanije Legit d.o.o. Ovaj studio je napravio igru "Pets hero", koju će plasirati u svijet zabave putem platformi Google Play i App Store tokom ovog mjeseca.
Filipović je u razgovoru za Bloomberg Adriju pored igrice najavio i prvu akademiju za razvoj smartphone igara u BiH, a javni poziv će biti objavljen ovog mjeseca, kada će polaznici kroz hibridno učenje - online i fizičkim pohađanjem časova, steći neophodna znanja za razvoj svoje prve igre za pametne telefone.
"U 2023. godini planiran je i naš prvi veliki gejming projekat od značaja za lokalnu zajednicu, koji će uključivati i saradnju s nekoliko ustanova, nevladinih organizacija i domaćih privrednika. Naredna godina, također, donijet će i izradu nekoliko novih zanimljivih casual igara, ali i jedne aplikacije. Očekuje nas mnogo posla, ali i dobre zabave", kaže Filipović.
Gejming industriju možemo klasifikovati u nekoliko oblika: igre za pametne telefone, igre za konzole i igre za PC. Svaka od tih kategorija je zasebna u svojoj tehničkoj i tržišnoj kompleksnosti. Prihodi smartphone igara prevazišli su zbirne prihode PC i konzola igara. Do sada je 60 smartphone igara prešlo prihode od milijardu američkih dolara.
Legit Games nije jedini koji se bavi razvojem videoigara. U Sarajevu su tokom 2019. godine Ivan Ramadan i Amar Zubčević osnovali firmu A.I. Interactive, oni rade na razvoju igara te komercijalnim projektima iz inostranstva. Njihova igra "The Enchanted World" svoje mjesto pronašla i na Appleu.
"Odlučili smo udružiti snage s izdavačem Noodlecake iz Kanade pa je ubrzo počela i suradnja s Appleom. 'The Enchanted World' je dostupna već tri godine na Apple Arcade servisu, gdje je izašla na samom početku, među samo 70-ak izabranih igara iz cijelog svijeta", kažu oni i napominju da je ukupan razvoj trajao tri godine.
Kako navode za Bloomberg Adriju, trenutno rade DLC nastavke za ovu igru, a u planu imaju i nove projekte.
Prema procjeni, sektor gejminga u svijetu vrijedi oko 300 milijardi američkih dolara. Statistički podaci pokazuju da danas imamo 2,9 milijardi aktivnih igrača diljem svijeta.
Više na: Kriptovalute se sve više troše na online igre
Prema podacima portala GamesIndustry.Biz procjenjuje se da će 2023. godine ova industrija dostići vrijednost od 200 milijardi dolara. Prihodi gejming industrije veći su od prihoda industrije filma.
Kako navode proizvođači igara, tržište BiH ima veliki prostor za rast, međutim u odnosu na Hrvatsku i Sloveniju, naša država još uvijek kaska. Rast će dovesti do velike zarade, širenja tržišta i novih zapošljavanja. U odnosu na BiH, Srbija je malo naprednija, pa tako u ovom sektoru radi više od 2.300 osoba, a procjenjuje se da će ovaj broj rasti.
Kako u BiH zaraditi od gejminga?
S godinama gejming postaje sve unosniji biznis, a gejmeri s područja BiH mogu da rade za strane firme, gdje učestvuju u razvoju njihovih igara, ili mogu da razviju vlastite projekte, što sa sobom nosi rizik, ali ukoliko igra uspije, zarada je neuporedivo veća.
Igra se plasira na neki od storeova, u zavisnosti od toga za koje je uređaje namijenjena, dio zarade zadržava platforma, a ostatak studio proizvođač. Može se izdati i u saradnji s izdavačem koji promovira igru te omogućava da postane popularnija nego što bi u samostalnoj produkciji bila. Izdavač u ovom slučaju uzima dio zarade.
"Što se tiče tržišta za prodaju igara, ono je globalno, tako da neovisno od toga gdje je studio baziran, kada je igra dovršena, ona se plasira na platforme za distribuciju koje su dostupne u cijelom svijetu", objašnjava Ramadan.
Najpoznatiji bh. gejmer svakako je Nikola Kovač, profesionalni Counter-Strike: Global Offensive igrač, čiji je transfer 2017. godine iz "Mousesports" tima u ekipu "FaZe Clan" koštao pola miliona dolara.
Ova industrija postaje sve zanimljivija i unosnija, pa se tako, između ostalog, održavaju turniri, a nagrade su vrtoglavi novčani iznosi. Igrači u sale ulaze u dresovima, dok ih s bina dočekuju navijači uz aplauze i novinari uz kamere.
Međutim, naša država i društvo tek treba da prepoznaju gejming industriju, čiji se trendovi mijenjaju brzo, a sama industrija je fluidna i fleksibilna.
"Ako želimo zgrabiti mogućnost da radimo u industriji koja ostvaruje milijarde prihoda, bit će neophodna podrška, za početak lokalnih zajednica, kroz namjenske projekte treba pomoći timovima domaće gejming industrije. Ako je strategija ogledalo jednog naroda, nadam se da ćemo se opredijeliti za industriju koja može pružiti sjajnu karijeru hiljadama mladih ljudi", smatra Filipović.
U BiH ipak ne postoji zaseban pravni okvir kojim se reguliše gejming industrija, koju svakako ne treba miješati s industrijom igara na sreću i njenom regulativnom specifičnošću.
Za one koji razvijaju igre s našeg područja na međunarodnom nivou postoji nekoliko platformi za tržišno plasiranje igara. Najveće su Google Play i App Store. Svaka od tih platformi ima svoja pravila koja se moraju ispuniti pri registraciji i poštovati prilikom objave proizvoda.
Neka od tih pravila su izuzetno striktna, objašnjava Filipović, a svakako ne pomaže dolazak iz države u kojoj je objavljeno tek nekoliko igara. I najmanja greška, ili nešto što se protumači kao greška, može vas koštati mjesec dana odugovlačenja procesa registracije na platformama, ali sve se na kraju riješi, kaže on.
U regionu je Srbija postala dom nekoliko svjetskih velikana gejming industrije te lokalnim studijima koji su prepoznati u svijetu.
"Nordeus, Mad Head Games, Ebb Software, samo su neki od takvih primjera. Tu je i Asocijacija industrije video igara Srbije (SGA), koja između ostalog radi projekte edukacije i umrežavanja, i svoja znanja i aktivnosti često nesebično dijeli i izvan Srbije. Nama u BiH to sve tek predstoji da uradimo", kaže Filipović.
U BiH izostaje sistemski oblik namjenske podrške, dok se države regiona mogu pohvaliti ovim podrškama, što svakako olakšava svima onima koji su dio ove industrije i koji zarađuju impresivne iznose.