Gejming industrija u Srbiji je u ekspanziji. Velikoj ekspanziji, naglašava izvršna menadžerka Asocijacije industrije video-igara Srbije (SGA) Kristina Janković Obućina. Na osnovu izvještaja o stanju u industriji, koji asocijacija objavljuje svake godine, očekuje se da će rekordan broj gejming kompanija i studija zapošljavati i da će tokom 2022. biti otvoreno oko 450 novih pozicija. Trenutno u ovom sektoru radi više od 2.300 ljudi.
Na njihovoj platformi SGA Poslovi svakog dana je aktivno više od 100 oglasa. "Najviše ih je za različite art pozicije (2D, 3D, animacija, VFX...) i naravno razne vrste programerskih rola", kaže Janković Obućina. Dodaje da uočavaju sve češće otvaranje pozicija kojih ranije nije bilo, poput stručnjaka za "employer branding" (brendiranje poslodavaca), akviziciju korisnika, dizajn zvuka, narativ i scenarij. "Zaista sve šira lepeza ekspertiza iz raznih polja."
Velika potražnja je i za svim vrstama seniora, što je, napominje ona, i prirodno u mladoj industriji poput gejminga.
Pozicije koje je, prema zaključcima tog izvještaja, trenutno najteže popuniti su: gejm dizajneri, producenti i stručnjaci za monetizaciju. "Progamerske i umjetničke digitalne vještine će uvijek biti tražene, ali ako ne nađemo način da popunimo pozicije koje se tek ovih godina pojavljuju, ekosistem ne može nastaviti da raste ovim tempom na koji smo navikli", kaže izvršna menadžerka SGA.
Slično tome, platforma za oglase za posao u IT industriji HelloWorld u posljednje dvije godine kao najtraženije pozicije bilježi: software developer (C#, Java, Python, .NET, C++), software developer (mobile), QA tester, gaming technical writer, game designer, UI/UX designer, audio designer, 2D/3D artist, 3D animator, product manager, DevOps engineer, AI engineer i system administrator.
Budući da zasad ne postoji zvanična statistika o zaradama koja izdvaja samo oblast gejminga, teško je govoriti o prosječnoj plati u ovom sektoru. Kako navode iz HelloWorlda, vrijednosni opseg prilično je širok - od 700 do 5.000 evra, u zavisnosti od senioriteta i pozicije.
Na tržištu prisutni i veliki igrači, igre se plasiraju globalno
Janković Obućina podsjeća da su u proteklih nekoliko godina vrijedne akvizicije i otvaranja globalnih studija doveli velike igrače na tržište (Epic Games, Take-Two Interactive, Ubisoft, Playrix, Playstudios), ali da i dalje ostaje desetine studija koji su osnovani u Srbiji, mahom u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, koji posluju samostalno.
A sve igre proizvedene u Srbiji plasiraju se globalno. U toku 2021. godine domaće igre kupljene su ili preuzete više od 370 miliona puta, što je, prema ocjeni naše sagovornice, zaista nevjerovatan uspjeh.
Najveća tržišta su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Njemačka, gdje se nalaze i igrači s najvećom platežnom moći. To je, pojašnjava, posebno važno za mobilne igre koje se preuzimaju besplatno, ali se za prihode oslanjaju na neke od modela monetizacije (kupovine koje se ostvaruju u okviru same aplikacije, reklame...).
Depositphotos
Kada je riječ o najpopularnijim žanrovima, trendovi zavise od toga da li se govori o "core" (za PC i konzole) ili o mobilnim igrama.
"Proteklih godina veliki naslovi za konzole uglavnom su avanture iz prvog lica ili uvijek popularni RPG (role-playing games) naslovi", kaže Jaković Obućina.
S druge strane, u slučaju mobilnih igara situacija se mnogo brže mijenja - gotovo na sezonskom nivou. Neophodno je stalno biti u toku s najpopularnijim mehanikama, ističe ona. "Trenutno su popularne 'merge' igre i sve veći broj igara iz 'hypercasual' žanra - one koje možete da igrate bukvalno palcem jedne ruke i gdje sesija igranja može trajati i samo nekoliko minuta."
Budući da ovdašnji developeri itekako prate trendove, najviše naših igara protekle godine bile su RPG igre i simulacije.
Realnost u gejmingu bolja nego što je mladi zamišljaju
Imajući sve u vidu, izvršna menadžerka SGA zaključuje da je važno karijeru u gejmingu učiniti vidljivom studentima, ali i ljudima iz drugih grana IT-ja i šire, koji možda traže novi, kreativniji izazov. "Industrija videoigara zaista jeste najbrže rastuća i trenutno najveća industrija zabave na svijetu te jedina koja spaja kreativnost i tehnologiju na tako visokom nivou."
Utisak direktora strategije i razvoja Nordeus fondacije Miloša Đuričanina jeste da je realnost rada u gejming industriji dosta bolja od inicijalne percepcije mladih, upravo jer nemaju priliku toliko o tome učiti kroz formalno obrazovanje.
"Gejming je dio šire kreativne industrije, iako ga mi često svrstavamo u IT, jer razvoj igre povezujemo najviše s razvojem ostalih softvera i tehnologije. On je ipak više od toga, budući da, pored inžinjera i ljudi koji se bave razvojem same igre imamo različite discipline koje se bave i kreativnim dijelom posla - umjetničkim, dizajnerskim, kulturološkim. Sve to čini uspješne gejming kompanije kreativnim okruženjem u kojem otvoreno komuniciraju i sarađuju najrazličitiji profili ljudi sa ciljem da stvore najbolje moguće iskustvo za svoje korisnike", kaže Đuričanin.
Razumijevanje stvaralačkog procesa u ovom sektoru ljudi u Srbiji ne mogu da nauče na fakultetima, već im je, kaže naš sagovornik, potrebno iskustvo rada na svojoj igri ili u gejming kompaniji. Naime, koncipiranja igre, za razliku od razvoja drugih softvera, uključuje osmišljavanje načina igranja, zaplet, radnju, narativ, različite nivoe i sisteme u igri koji će vas privući, zadržati i vraćati njoj. "Igra treba da zaokupi nečiju pažnju i maštu, da stalno kreira nove izazove u kojima igrači žele da istraju i kojima se rado vraćaju."
Kako bi se unaprijedilo razumijevanje rada u industriji, fondacija je nedavno pokrenula platformu pod imenom Gejmlab, koju će pratiti praktični programi razvoja igara, kao način učenja kroz iskustvo.
"Nezahvalno je reći da je platforma namijenjena svima koje zanima gejming industrija i proces pravljenja igara, odnosno različitih uloga koje ljudi imaju u tom procesu. Ipak, u ovom trenutku zaista nam se čini da je to slučaj. Ako s tim temama niste upoznati, podjednako će vam značiti kursevi koje smo napravili, bilo da idete u srednju školu, na fakultet ili da već radite u nekoj drugoj industriji", objašnjava direktor u fondaciji.
Riječ je, praktično, o osnovnim kursevima koji daju mogućnost razumijevanja pravca daljnjeg usavršavanja, u zavisnosti od interesovanja polaznika. Prvih šest kurseva urađeno je sa stručnjacima iz Nordeusa, u okviru projekta "Preduzmi ideju", koji Inicijativa "Digitalna Srbija" provodi uz podršku USAID-a. Međutim, u planu je da se tome pridruže i druge gejming kompanije, kako bi cijela domaća gejming industrija podijelila znanje s mladima.
"Neke od ovih informacija se možda mogu pronaći na internetu, ali ne na jednom mjestu i najčešće su na engleskom ili drugim stranim jezicima. Također, decentralizacija znanja nam je jedan od prioriteta kada je riječ o podršci obrazovanja u Nordeus fondaciji. Na ovaj način znanje činimo dostupnim svim mladima, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje žive", zaključuje Đuričanin.
.webp){kind=icon}
