.webp){kind=icon}
Složenost administrativnih procedura i raspoloživost odgovarajuće obrazovane radne snage temeljne su poteškoće s kojima se suočavaju inozemni investitori u Hrvatskoj unatoč određenom poboljšanju poslovnoga ozračja posljednjih godina. Kazao je to za Bloomberg Adriju predsjednik Upravnog odbora Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) Burak Baykan koji je regionalni direktor turske Dogus grupe za jugoistočnu Europu.
Već niz godina FICC upućuje svoje preporuke za poboljšavanjem investicijskog ozračja izdavanjem takozvane Bijele knjige čije bi se novo izdanje trebalo pojaviti početkom 2024. godine.
"Bijela knjiga predstavlja preporuke za javni sektor s ciljem postizanja još boljih rezultata i privlačenja visokokvalitetnih ulagača. Održavamo kontinuirani dijalog s ključnim ministarstvima odgovornim za strane investitore i uspostavili smo konstruktivan dijalog s njima. Nova Bijela knjiga bit će objavljena početkom 2024. godine i u njoj ćemo analizirati postignuća vezana uz članstvo u Europskoj uniji, eurozoni i Schengenu, ali ćemo također istražiti načine na koje Hrvatska može postati privlačnija i konkurentnija na globalnom tržištu investicija", kazao je Baykan.
Stoga smo u očekivanju detaljnijih preporuka željeli doznati o čemu je zapravo riječ.
"Izazovi s kojima se susreću strani, ali i domaći ulagači, odnose se na brzinu i složenost rješavanja određenih administrativnih procesa, potrebu za koordinacijom između državnih i lokalnih administracija, neujednačenost tumačenja propisa i akata po pojedinim administrativnim jedinicama, neusklađenost u tumačenju europske legislative te nedostatak koordinacije između javnih službi kao i javnih poduzeća. Stoga bi bilo izuzetno korisno u to smislu jačati suradnju sa sektorom za investicije pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja radi pomoći investitorima u prevladavanju administrativnih prepreka na različitim razinama javne uprave. Drugi značajan faktor koji će srednjoročno i dugoročno predstavljati veliki izazov u Hrvatskoj je raspoloživost adekvatno obrazovane radne snage koja je usmjerena na potrebe tehnologije 21. stoljeća, kako u industrijskim zanimanjima tako i u uslužnom sektoru. To je tema koja će u budućnosti možda najviše utjecati na privlačnost Hrvatske kao zemlje za ozbiljnije investicije", poručuje Baykan.
Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Kako ističe, sada kada se očekuje nekoliko težih gospodarskih godina u Europi i u vodećim gospodarstvima, što neizbježno nosi posljedice i na manje države i ekonomije, "potrebno je brzo i efikasno djelovati kako bi se privuklo one ulagače koji su i dalje zainteresirani investirati svoj kapital".
Doduše, valja ipak podsjetiti da je za Hrvatsku 2024. višestruka izborna godina što, barem prema iskustvu, upućuje da se teško mogu očekivati neke značajnije promjene na način na koji to ulagači očekuju ili priželjkuju.
FICC smatra da nijedan od gospodarskih sektora nije iscrpio potencijal za investicije. Podsjetimo, od 1993. do 2022. godine, prema podacima ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, čak četvrtina svih izravnih inozemnih ulaganja od 42,5 milijardi eura otišla je u sektor financijskih usluga nakon čega slijedi proizvodnja sa 17 posto, nekretnine sa 16 posto te trgovina na veliko i malo sa 14 posto.
Nekretnine su prošle godine bile na trećem mjestu stranih ulaganja u Hrvatskoj | Depositphotos
"Smatramo da sektorski gledano u Hrvatskoj nijedan sektor nije iscrpio potencijal za investicije, bilo da je riječ o sektorima poput energetike, turizma, poljoprivrede, proizvodnje, prijevoza ili mnogim drugima. Također je nužno poduzeti korake kako bi se osigurala ravnomjerna pokrivenost svih regija Hrvatske što bi moglo imati značajan pozitivan utjecaj na demografsku budućnost. Ta tema trenutno privlači puno pažnje i predstavlja veliki izazov. Kao prvo treba biti svjestan da je Hrvatska mala država s malim brojem stanovništva koje je i dalje u opadanju. Također, hrvatski vlastiti investicijski potencijali kao i raspoloživi vlastiti kapital nisu veliki“, kaže Baykan.
Poruka teško da može biti jasnija i doista bi ljudi koje izborni ciklusi dovedu na položaje za donošenje odluka morali osvijestiti da neke odluke koje se donesu sada, poput reformi radi poboljšanja usklađenosti obrazovanja i tržišta rada, daju učinke tek za 10 do 15 godina.
"Bez suvremenih i najnovijih tehnologija do kojih je moguće doći samo suradnjom sa stranim investitorima nema suvremenih rješenja i najnovijih konkurentnih industrija, a nažalost i potencijal najnovijih znanja i radne snage na tržištu je kroz relativno zaostali sustav obrazovanja dosta ograničen", upozorava čelnik FICC-a.
Izvor: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Zagrebe li se malo sektorski postaje vidljivo da s aspekta stranih ulagača prilika ne nedostaje.
"U svakom slučaju sektor energije, bilo obnovljivih izvora bilo svih drugih oblika energetike, predstavlja golemi potencijal i trebalo bi ga maksimalno ubrzati jer su energetska samostalnost i iskorištavanje obnovljivih izvora energije od strateškog značaja za svaku državu, a Hrvatska je nažalost na samom kraju iskorištenosti potencijala obnovljivih izvora unutar EU. Ugostiteljska industrija se suočava s potrebom za ozbiljnim investicijama u hotelske kapacitete. Postoji ogroman potencijal za ulaganja u ovaj segment, a takve investicije ne bi koristile samo ugostiteljskom sektoru, već bi potaknule i cijeli niz komplementarnih industrija koje su ovisne o turizmu. Također treba obratiti pozornost na poljoprivredni sektor, nekretnine kao i ostale industrije koje prate razvoj turizma", poručuje Baykan.
No, jedan od najvažnijih aspekata ostaje proizvodnja bez čega teško da može biti jakog gospodarstva.
Bez proizvodnje ne može biti jakog gospodarstva, smatra Baykan | Depositphotos
"Treba maksimalno poticati svaki pokušaj ulaganja u proizvodne industrije, neovisno je li to automobilski sektor, energetika, metaloprerađivačka, ili neka usko specijalizirana jer samo se rastom proizvodnje može postići značajan porast standarda cjelokupnog stanovništva. Razlog je vrlo jednostavan. Proizvodnja zapošljava radnike svih profila i struktura - od tehničkih, stručnih, ekonomskih, financijskih do administrativnih, a također nisko, srednje i visoko obrazovanih radnika i time se pridonosi rastu standarda zajednice gdje je locirana i zapošljavanju šireg spektra stanovništva na jednom području. Usko specijalizirane industrije, kao IT sektor, uglavnom zapošljavaju usko stručan kadar, što je također potrebno, ali je suočeno s ograničeno raspoloživim resursima", smatra Baykan.
Kako napominje, ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengensko područje donosi iznimno pozitivan doprinos na interes stranih ulagača i potencijal ulaganja o čemu će se detaljnije govoriti i u novoj Bijeloj knjizi.
Ulazak Hrvatske u Schengenski prostor pridonio je interesu stranih ulagača | Depositphotos
Drugi važan faktor koji bi mogao otvoriti mnoga investicijska vrata je pristupanje Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
"Vjerujemo da će sve trenutne aktivnosti usmjerene prema prilagodbi procedura za privlačenje stranih investicija u sklopu procesa pristupanja Hrvatske OECD-u znatno poboljšati poslovnu klimu i pojednostaviti procese administrativnih zahtjeva. Hrvatska obiluje potencijalnim prilikama za investitore, a interesa stranih ulagača svakako ne nedostaje. S jedne strane, Hrvatska treba strane investitore, ali je također važno obratiti pažnju na karakteristike samih ulagača, uključujući njihovu financijsku sposobnost, stručnost i kvalitetu. Ulagači ne samo da potiču ekonomske aktivnosti, već također doprinose poboljšanju kvalitete života u zajednici. Kada Hrvatska privuče takav profil investitora, svjedočit ćemo poboljšanju ne samo društvene dobrobiti, već i same demografije", smatra predsjednik Upravnog odbora FICC-a.
