Premda smo tek u prvom dijelu veljače i zasigurno je rano iznositi detaljnije procjene nadolazeće turističke sezone može se ipak reći da je u ovome trenutku stanje rezervacija dobro i otprilike na razini prošle godine, kazao je za Bloomberg Adriju direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
Istodobno, kako upozorava, treba imati na umu sve aktualne izazove koji dotiču turizam, od geopolitike do gospodarske krize.
"Činjenica je da Hrvatska i dalje ostaje najsigurniji i najbliži Mediteran, no isto tako moramo biti svjesni svih izazova koji nas okružuju, od geopolitike pa do gospodarske krize u nama najznačajnijem emitivnom tržištu Njemačkoj. U ovu turističku godinu ulazimo s optimizmom jer je naš turistički sektor već puno puta pokazao da je dovoljno odgovoran, profesionalan i kreativan u ostvarivanju odličnog rezultata u zahtjevnim uvjetima. Poruka za nadolazeću sezonu bi trebala biti da se trebamo brinuti o kvaliteti i razmišljati na dugi rok, a ne iz sezone u sezonu, a onda će, što je najvažnije, gosti doći i otići zadovoljni", ističe Ostojić.
Pritom upozorava na probleme na dulji rok koji smanjuju kvalitetu i ostvarenje turističkog potencijala. To su ponajprije nedostatak radne snage i prekomjerni turizam temeljen na privatnom smještaju.
"Velike turističke kompanije su već naučile da je ključno u potragu za zaposlenicima krenuti na vrijeme i uz značajne napore svake godine može se reći da uspijevaju popuniti svoje potrebe. To, naravno, postaje sve izazovnije, posebno srednjim i manjim tvrtkama. Javni sektor je proteklih godina odradio veliki posao, prije svega na području izdavanja radnih dozvola i viza na čemu im svi u sektoru zahvaljujemo, no uvijek postoji prostor za poboljšanja. U HUT-u inzistiramo na tome da domaća radna snaga ostane nositelj turističke usluge jer se turizam ne može temeljiti na strancima", govori nam Ostojić i dodaje:
"Mi već neko vrijeme ističemo da još uvijek nismo iskoristili sav domaći radni potencijal u turizmu i na to bi se trebali u budućnosti fokusirati, prije svega daljnjom fleksibilizacijom radnog zakonodavstva. Pojednostavljeno, treba omogućiti svakome tko želi raditi, pa makar i jedan sat, da to može učiniti uz jednostavne i brze procedure ne radeći na crno nego legalno. Što se pak tiče stranih radnika, koji će nam sigurno trebati, moramo dalje nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom postupka izdavanja dozvola i organizacijom sustava koji može što brže obraditi zahtjeve za izdavanjem radnih dozvola i viza. Govoreći o radnicima, moramo modernizirati i intezivirati procese edukacija na svim razinama i u svim mogućim oblicima", kaže Ostojić.
Kamp Lanterna, Novigrad
Drugi važan problem je sustav koji potiče izgradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma koje se najčešće registriraju kao obiteljski smještaj i nalaze se u uskom obalnom pojasu.
"Te nekretnine su popunjene tek 60-ak dana godišnje te ne pridonose značajno lokalnim zajednicama izvan tog razdoblja. Nastavak provođenja takvog razvojnog modela turizma znači rapidan pad konkurentnosti i atraktivnosti hrvatskog turizma u srednjem roku", upozorava Ostojić.
U tom smislu sigurno je za hotelijere svojevrsni hladan tuš povećanje zakupnina za zemljište u vlasništvu države na kojemu posluju jer, kako je napomenuo HUT, to će ugroziti investicijske planove, a samim time i mogućnost da se ozbiljnije promjeni struktura smještaja u kojem s više od 60 posto dominira ponuda u obiteljskom privatnom smještaju.
Zato bi i turističke brojke za 2023. godinu trebalo staviti u kontekst. Naime, broj turista je u odnosu na 2022. bio veći 9,7 posto, a broj noćenja je rastao 2,6 posto. U prvih devet mjeseci prošle godine prihodi od stranih turista iznosili su gotovo 13 milijardi eura, a to je godišnji rast od 11,4 posto.
Ipak, s obzirom na manjak hotelskih kapaciteta logično je zaključiti je da rast broja gostiju i noćenja više odraz prekomjernog turizma, no poboljšanja raznolikosti i kvalitete ponude.
.webp){kind=icon}
