Depoziti u R. Srpskoj i mogući efekti Dodikovih prijetnji bankama

Banke u Republici Srpskoj na kraju septembra prošle godine imale su 8,1 milijardu maraka depozita, što je za pet odsto više nego na kraju 2023. godine. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ljut zbog američkih sankcija, zaprijetio je da će povući depozite i zatvoriti banke, ako ne sarađuju s Vladom i ne plasiraju novac u investicije. Sagledali smo kakva je struktura depozita i koji bi mogli biti efekti, ako Dodik naloži povlačenje novca iz banaka.

Od 8,1 milijardu KM depozita, nešto preko milijardu maraka ili 13,3 odsto čine depoziti Vlade, vladinih institucija, državnih i javnih preduzeća, što bi eventualno moglo biti povučeno s obzirom na to da Dodikovi kadrovi rukovode Vladom i da kontrolišu većinu uprava javnih i državnih preduzeća.

Povlačenje depozita zavisi i od toga da li su i na koji rok oročeni te da li će Vlada rizikovati gubljenje kamata zarad ispunjenja Dodikovih prijetnji. Drugo pitanje koje se nameće je gdje bi depoziti bili povučeni? Jedna od opcija je da se novac čuva na računu kod Centralne banke BiH, ali znajući odnos prema institucijama na državnom nivou, prema kojima vlast u RS ispoljava nepovjerenje, taj scenario je malo vjerovatan.

Međutim, ono što je vidljivo je da se još tokom prošle godine desio odliv depozita Vlade i vladinih institucija i to za 11 odsto, sa 861,4 miliona na početku godine na 766 miliona na kraju septembra.

S druge strane, došlo je do rasta depozita javnih i državnih preduzeća, za dva odsto, sa 311,9 na 318,4 miliona KM.

Depoziti stanovništva dominantni i na njih Vlada računa prilikom emisije narodnih obveznica

Najveći dio ostatka depozita u bankama su depoziti stanovništva (4,8 milijardi KM), koji su rasli za šest odsto u prošloj godini (do kraja septembra), i depoziti privatnih preduzeća i društava (1,5 milijardi KM) s rastom od osam odsto.

Iz Vlade je ranije najavljeno da će u martu ići s emisijom narodnih obveznica, gdje bi pozvali stanovništvo da ih kupe, što bi moglo dovesti takođe do pada depozita stanovništva u bankama.

"Cilj je da se jača ekonomija Republike Srpske, ali i da građani imaju veću zaradu nego što je to sada slučaj, kada je riječ o njihovom deponovanom novcu u bankama. Mi imamo obezbijeđeno finansiranje za narednu godinu. Obveznice nam nisu ni potrebne. Relaksirano ulazimo u narednu godinu, ali želimo da sredstva koja naši građani štede ostaju u Republici Srpskoj. U ovom momentu su banke iz Republike Srpske iznijele tačno milijardu KM", rekla je u decembru ministarka finansija u Vladi RS Zora Vidović.

Ona je tada dodala da je riječ o milijardi KM depozita stanovništva i preduzeća, te istakla da je intencija Vlade da se obveznice prodaju građanima, čime bi sredstva ostajala u Republici Srpskoj te bi bila iskorištena za razvojne projekte.

"Nismo raspoloženi da naša milijarda negdje u svijetu služi za razvoj druge države. To nam je poenta i naša će kamata biti znatno veća od bankarske kamate", poručila je Vidović.

Zora Vidović (Vlada RS)

 

Dodik: Od 20. januara nemam razumijevanja za banke

Dodik je, govoreći o sankcijama koje su je američka administracija uvela licima i kompanijama u RS u posljednjih godinu dana, rekao da su Amerikanci pozvali i rekli bankama da će imati problem sa sankcijama ako rade s Republikom Srpskom.

"Naravno da su se banke povukle, ja to razumijem, ali već od 20. januara neću razumjeti ništa. Ima da se vrate na saradnju s Vladom. Dvije milijarde banke mogu plasirati u Republiku Srpsku, a iz straha ne smiju. Čije su to dvije milijarde, reći će neko ovog naroda, da, ovog naroda, ali i ove države. Da nema naših depozita, nijedna banka se ne bi održala ovdje, vi na našim depozitima, uvodite nama sankcije, je li to normalno?", upitao je Dodik.

Podsjetio je da je vlast RS u početku razumjela poziciju banaka i nije rekla "šta nas briga šta će biti s bankama, ima da nas pratite".

"Ali, od 20. januara neću da razumijem, ima da obezbijedite dvije milijarde za investicije u Republici Srpskoj, ne budete li imali, povućemo depozite i zatvorićemo vas ovdje, javno to poručujem. To je Republika Srpska koja brani sebe i koja ne zavisi ni od jedne banke", kazao je Dodik u intervjuu za RTRS nedavno.

Uslijedile su nove sankcije licima i kompanijama u RS prošle sedmice, ali i objava Dodikove kćerke Gorice Dodik da zatvara restoran u Banjaluci jer su im banke ugasile račune. Ponovo se oglasio Dodik, ovaj put na mreži X.

"...Što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane. Od ponedjeljka (20. januar) sve banke moraće da otvore račune u KM svim licima", napisao je Dodik u petak nakon posljednjih sankcija OFAC-a.

Analitičari Blooomberg Adrije: Odliv depozita bi bio šok za bankarski sektor

U Analitičkom timu Bloomberg Adrije kažu da depoziti Vlade i vladinih institucija, koji su nešto preko devet odsto u ukupnim depozitima banaka u Republici Srpskoj, nisu zanemarljiva cifra.

"Odliv ovog procenta depozita bi svakako bio šok za bankarski sektor, a pogotovo za banke koje imaju nešto manju likvidnost. Međutim, prema stres testovima koje sprovodi Centralna banka BiH, bankarski sektor (na nivou BiH) otporan je na šokove likvidnosti. Prema pretpostavljena tri scenarija, procijenjeno je da šokovi odliva depozita neće ugroziti likvidnost bankarskog sektora, i da tek u trećem, najekstremnijem scenariju, pojedine banke mogu imati potrebe za dodatnom likvidnošću. Iako su stres testovi zasnovani na podacima za kraj 2023, u međuvremenu nije došlo do drastične promjene likvidne pozicije bankarskog sektora, tako da zaključci stoje", ističe viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić.

Marina Petrov Savić (Bloomberg Adria TV)

 

Trenutno je značajan amortizer visoka likvidnost. Ona dodaje da je pokazatelj pokrića likvidnošću (LCR) na kraju septembra 2024. godine bio 234 odsto za banke u Republici Srpskoj, što je više nego dvostruko od regulatornog minimuma od 100 odsto.

"Međutim, nije sve tako plastično i opisivo u brojevima. Ako bi došlo do povlačenja novca od države, došlo bi i do rasta panike na tržištu, pa je vrlo vjerovatno da bi banke iskusile i dodatni odliv depozita od stanovništva, veći nego što inicijalno očekuju u ovom periodu. U principu, ne očekujem da će se to zaista desiti, moramo imati u vidu da nisu samo banke izložene državi, već i država bankama - čak 550 miliona KM su dugoročni krediti banaka Vladi i institucijama, manje od iznosa depozita, ali cifra ipak nije zanemarljiva", poručila je Petrov Savić.

Bankari bez komentara

Direktor Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edis Ražanica za Bloomberg Adriju je rekao da ne može da komentariše navode s društvenih mreža i ništa što nije konkretno i zvanično odlučeno. "Ako bude nešto konkretno, onda možemo da analiziramo i damo komentar", istakao je Ražanica.