.webp){kind=icon}
Mikrokreditne organizacije u Republici Srpskoj, poznato je, najviše plasiraju potrošačke kredite stanovništvu, a nakon toga, u prvoj polovini ove godine, najviše novca dale su fizičkim licima koja se bave poljoprivredom i uslužnim djelatnostima.
Iznos kredita koje su MKO iz RS plasirale za šest mjeseci ove godine premašio je iznos koji su dale u cijeloj prošloj godini za 11 odsto uprkos enormnim efektivnim kamatnim stopama koje sežu do prosječnih 63 odsto za kratkoročne i 23 odsto za dugoročne kredite. Među kreditima najskuplji su kratkoročni ostali (potrošački) s kamatom od čak 94 odsto (EKS).
Visoke kamate donijele su u prvoj polovini ove godine mikrokreditnim organizacijama rast profita za 42 odsto u odnosu na prvo polugodište lani. MKO su na kraju juna imale neto dobit od 38 miliona KM, što je za 11,2 miliona više nego na kraju šestog mjeseca prošle godine.
Koliko je koja MKO zaradila
Mikrokreditno društvo (MKD) Pro Fin iz Istočnog Sarajeva za šest mjeseci evidentiralo je neto prihode od kamata i slične prihode po efektivnoj kamatnoj stopi od preko dva miliona KM te dodatnih oko 360 hiljada na ime neto naknada od provizija. Nakon servisiranja troškova, dobit im je na kraju juna iznosila oko 867 hiljada KM, što je za četiri puta više od dobiti na kraju juna prošle godine.
Gordana Ćorsović, direktorica ovog MKD, kaže da je dobit zabilježila rast od 312 odsto i da su snažno usmjereni na naplatu plasmana, unapređenje usluge s ciljem minimiziranja kreditnog rizika. "Naš fokus na širenje mreže je ostao prioritet. Tokom 2024. proširili smo poslovanje na Federaciju BiH kroz tri poslovnice, a otvorili smo i dvije nove poslovnice u RS", navela je Ćorsović.
Prvo penzionersko MKD Banjaluka je kao i lani imalo neto prihode od kamata malo iznad milion maraka, a od naknada i provizija oko 155 hiljada KM. Polugodište su završili s dobiti od 777 hiljada KM, neznatno više nego što su imali na kraju prve polovine prošle godine.
"U ovom periodu smo nastavili trend postepenog rasta, što je praćeno rastom prihoda od četiri odsto, te smanjenjem troškova za jedan odsto. Ostvarena neto dobit veća je za devet odsto u odnosu na prvih šest mjeseci 2023. godine. Naša strategija za drugi dio 2024. godine će se fokusirati na daljnji rast portfolija, unapređenje operativne efikasnosti i jačanje naših odnosa s klijentima i partnerima", navela je Vesna Todorović, direktorica Prvog penzionerskog MKD.
MKD Credis iz Banjaluke takođe bilježi rast neto prihoda od kamata s nešto manje od milion maraka (986 hiljada) na kraju juna prošle godine na 1,3 miliona KM na kraju juna ove godine. Neto prihodi od naknada i provizija su na istom nivou od oko 215 hiljada, a dobit je više nego uduplana i iznosila je 481 hiljadu KM.
Direktor MKD Credis Dragan Katana naveo je da je dobit povećana za 218 odsto i da će društvo sasvim sigurno ove godine ostvariti rekordnu dobit.
"U 2024. godini proširili smo našu poslovnu mrežu i zaposlili nove radnike, s ciljem da do kraja godine otvorimo još tri nove poslovnice u Republici Srpskoj. Na ovaj način približićemo se klijentima u sredinama u kojima trenutno ne poslujemo", poručio je Katana u izjavi uz polugodišnji finansijski izvještaj.
MKD Privrednik iz Bijeljine bilježi pad neto prihoda od kamata i to sa 795 hiljada na kraju juna prošle godine na 475 hiljada zaključno s junom ove godine. Prepolovljeni su im i neto prihodi od naknada i provizija, pa su polugodište završili s dobiti od 281 hiljadu KM.
MKD Taurus Banjaluka imalo je u prvoj polovini godine neto prihode od kamata i slične prihode od 732 hiljade te bilježi dobit od 236 hiljada KM.
MKD Auris Banjaluka nije objavilo polugodišnji izvještaj, a prema podacima za prvi kvartal ove godine ostvarili su dobit od 15 hiljada KM. Brčko gas penzionersko MKD Banjaluka nije objavilo ni kvartalni i polugodišnji izvještaj.
U RS još posluju MKD Digital Finance International, MKD Zdravo, Krajina mikrokreditno društvo, MKD Mikrofin, MKD Prodest, MKD FinCredit, MKD Flex Credit, svi iz Banjaluke, a čiji izvještaji se ne objavljuju na Banjalučkoj berzi. Postoje i dvije mikrokreditne fondacije Prodest i Pro Fin.
