Cijene sirovina poput žitarica, nafte i plina vratile su se na razine prije pandemije. No, ima sirovina čije cijene i dalje rastu, poput šećera, kakaovca, kave i narančinog soka. Nepovoljni vremenski uvjeti i bolesti ključni su uzrok takvog rasta cijena, pri čemu u posljednje vrijeme prednjači kakaovac s rastom cijene od 170 posto od početka 2023. godine. Sve detalje možete pronaći u najnovijoj analizi koju možete preuzeti OVDJE.
Cijena narančinog soka narasla je skoro tri puta od svibnja 2019. godine, najviše zbog drastičnog pada proizvodnje, koja je još 2004. godine na Floridi bila 15 puta veća nego danas. Razlog leži u snažnim uraganima i napadu insekata zaraženih bakterijom Liberibacter, koja uzrokuje ozelenjivanje ploda agruma. Iako je SAD zaslužan za tek sedam posto globalne proizvodnje narančinog soka, proizvodnja na Floridi je snažan indikator za svjetske cijene jer se tom vrstom robe najčešće trguje upravo na američkom tržištu, što je razumljivo jer su Amerikanci najveći potrošači tog soka.
Za kakaovac ključno područje uzgoja je Obala Bjelokosti koja čini čak 44 posto svjetske proizvodnje. Bolest izdanka uzrokovan gljivicama zbog prekomjerne kiše, nižih temperatura i nedovoljno sunčanih dana u paketu s vremenskim fenomenom El Niño ključni su problem pada proizvodnje kakaovca na tom području. Dodatno, starenje nasada i loša primjena agrotehničkih mjera dovode do dodatnog rasta cijena kakaovca, što i vidimo na svjetskim burzama.
Cijene šećera i kave su se stabilizirale s obzirom na to da se očekuje vrlo dobra berba u Brazilu. Proizvodnja kave oporavila se nakon mraza iz 2021. godine, za koji se smatra da je bio najgori unazad pola stoljeća, a reducirao je urod kave u Brazilu za otprilike 25 posto. S druge pak strane, uzgoj šećerne trske zasad odolijeva vremenskim uvjetima, što ima pozitivan utjecaj na stabilizaciju i potencijalno lagani pad cijena.
Rast cijena na svjetskim burzama vidljiv je na cijenama konačnih proizvoda i u Adria regiji. Cijene skupine proizvoda šećer, džem, med i čokolada narasle su za 35 posto u prosjeku od početka 2019. godine. Istim intenzitetom narasle su cijene skupine proizvoda koju čine kava i čaj. Naši analitičari ističu kako u porastu cijena prednjači Srbija, gdje su cijene šećera i čokolade narasle 42 posto. Također, cijene kave i čaja najviše su porasle u Srbiji, za 46 posto u istom razdoblju, što i ne čudi s obzirom na to da se u Srbiji troši 13,5 kilograma kave po stanovniku, što je najviše u Adria regiji.
Što nas čeka?
Sigurno više cijene čokolade, kažu naši analitičari, "što očekujemo u narednih od šest do 12 mjeseci, čim se istope zalihe kakaovca koje su kompanije ranije nabavile po nižim cijenama". Smatraju kako će cijene kakaovca na svjetskim burzama ostati na povišenim razinama ove godine zbog spomenutih problema u zapadnoj Africi i EU-ovih regulacija, prema kojim od prosinca 2024. neće biti dozvoljena prodaja kakaovca uzgojenog u područjima sječe šuma.
Za cijenu kave analitičari BBA očekuju stabiliziranje cijena na sadašnjim razinama, a značajniji oporavak nasada kave zbog mraza u Brazilu uslijedit će tek u narednoj godini. Što se tiče šećera, zbog vrlo vjerojatno rekordne proizvodnje u Brazilu očekuju lagani pad cijena na burzama tijekom ove godine.
Cijena narančinog soka ostat će na rekordnim razinama zbog sporijeg oporavka proizvodnje na Floridi, iako se očekuje otprilike 30 posto bolji urod naranči, ali još uvijek pričamo o povijesno niskim razinama outputa. "Na cijenu narančinog soka bitno će utjecati i manja proizvodnja u Brazilu, što je bitniji faktor u ovome trenutku glede globalne cijene narančinog soka, zbog toga što ova država čini otprilike tri četvrtine ukupne svjetske proizvodnje, a očekuje se blago smanjenje proizvodnje. Podrška visokoj cijeni su i rekordno niske zalihe smrznutog soka u SAD-u", objašnjavaju.
Kompanije će, smatraju analitičari BBA, pokušati ublažiti udarac viših cijena analiziranih sirovina prenošenjem više cijene inputa na cijenu krajnjeg proizvoda, ali i nastavkom popularne shrinkflacije, odnosno viših/istih cijena uz manje pakiranje, a kako bi pokušale obraniti profitne marže.
"Ključno je napomenuti da će svako buduće poslovanje biti podložnije globalnim klimatskim promjenama (i s tim povezanim neizvjesnostima glede proizvodnje), dok će određeni dio biti povezan i političkim uredbama (kao u slučaju kakaovca i EU-ove regulative), pogotovo jer će i te uredbe sve više koincidirati sa zelenim politikama", smatraju.
Potrošači u Adria regiji osjetit će rast cijena kakaovca i narančinog soka kroz konačne cijene proizvoda vezanih za te sirovine, ali to neće bitno utjecati na ukupno cjenovno opterećenje, zaključak je BBA analize. Naime, u prosjeku u Adria regiji šećer, kava, čaj, med i čokolada čine 2,6 posto potrošačke košarice, što je nešto više od EU-ova prosjeka od 1,6 posto.
.webp){kind=icon}