.webp){kind=icon}
Građevinska aktivnost u Adria regiji u posljednjih deset godina povećala je svoj udio u dodanoj vrijednosti. U poređenju s evropskim prosjekom, Adria regija bilježi veći doprinos BDP-u od 2019. godine. Drugim riječima, udio bruto profita poduzeća koji dolazi iz građevinske industrije raste.
U narednom periodu nas očekuje manji obim u segmentu stanogradnje, pad cijena nekretnina, oslanjanje kompanija na projekte niskogradnje i sve više stranih radnika, navode analitičari Bloomberg Adrije u svojoj posljednjoj analizi koju u cijelosti možete pročitati OVDJE.
Naši analitičari navode da se građevinska aktivnost u prethodnom periodu razvijala na dva načina - privatna ulaganja u nekretnine i infrastrukturna ulaganja podržana vladinim i vanjskim finansiranjem (uglavnom sredstvima fondova Evropske unije).
U prošloj godini, razvoj građevinske aktivnosti pokazuje mješovitu sliku unutar regije. Tako slovenska građevinska aktivnost bilježi najjači oporavak - rast od 22,2 posto, neprilagođeno, uglavnom zbog rasta aktivnosti na izgradnji stambenih zgrada. I Hrvatska je nastavila pozitivan trend rastom od četiri posto na godišnjem nivou. S druge strane, ostatak regije zabilježio je negativan rezultat tokom 2022. godine, uz godišnji pad građevinske aktivnosti u Sjevernoj Makedoniji od 11,9 posto, u Srbiji od 10,4 posto i Bosni i Hercegovini od 0,5 posto.
Plate u građevinskom sektoru, izuzev Srbije, rasle su brže od ukupnih plata u regiji, što je rezultiralo povećanjem troškova rada u ovom segmentu. Ipak, plate u ovom sektoru u regiji su i dalje ispod prosjeka.
''Spajanjem nedostatka radne snage i relativno niskih plata, vidimo prostor za daljnje pritiske na troškove rada. To je posebno izraženo s obzirom na to da ovi radnici imaju visoku mobilnost, što predstavlja rizik od odliva ako radni uvjeti nisu zadovoljavajući, s obzirom na snažnu potražnju iz zemalja EU'', navode analitičari Bloomberg Adrije.
Cijene većine materijala povezanih s građevinom (bitumen, bakar, čelik, drvo) pale su na kraju 2022. unatoč značajnoj volatilnosti tokom 2022. godine.
''Cijene bitumena zadržale su viši prosječni nivo u 2022. godini u poređenju s prethodnom godinom, povećavajući materijalne troškove za građevinski sektor. Cijene ostalih razmatranih materijala niže su u 2022. u odnosu na 2021. godinu, što prosječno oslobađa pritisak na troškove'', ističu analitičari.
Naši analitičari su i analizirali najveće privatne građevinske kompanije u Adria regiji. Analiza je pokazala da su makro uticaji i poslovne aktivnosti ovih kompanija u 2022. godini rezultirali prije svega smanjenjem prosječne EBITDA marže za kompanije iz segmenta stanogradnje za dva postotna boda i 1,3 postotna boda za kompanije iz segmenta niskogradnje, isključujući društva za upravljanje posebnim svrhama (SPV).
Također je smanjena i prosječna EBIT marža i to za sektor stanogradnje od 1,1 postotni bod i za 1,5 postotnih bodova za segment niskogradnje, isključujući SPV-ove. Kompanije iz segmenta stanogradnje su zabilježile povećanje prosječnog broja dana obrtnog kapitala (CCC) za 34,7 zbog povećanja broja dana zaliha za 9,9 dana i smanjenja broja dana za plaćanje dobavljača (DPO) za 17,6 dana. Prosječni CCC u segmentu niskogradnje, isključujući SPV-ove, ostao je stabilan s povećanjem dana zaliha za 14,8.
Općenito, građevinska aktivnost se oporavila u 2021. godini nakon najnižeg nivoa tokom pandemije. U Adria regiji, veći udio građevinskih aktivnosti, uzimajući u obzir vrijednost prodaje kompanija iz oba sektora, dogodio se u zemljama s relativno višim prihodima, odražavajući jače investicije u 2021. godini. Činjenica da SPV-ijevi nisu glavni pokretač rasta prodaje podržana je stopama rasta postignutim od drugih kompanija iz oba sektora od 2020. do 2022. godine. Ovo potvrđuje tezu da je građevinska industrija doista doživjela oporavak.
Analitičari pojašnjavaju da iako početni projekti u gradskim jezgrima možda neće odmah postići ciljeve dobiti zbog većih troškova povezanih s lokacijom, logistikom i kvalitetnijim materijalima, oni služe kao strateška poluga za buduće projekte kako bi se postigla željena profitabilnost na konsolidiranoj osnovi. Urbanizacija dovodi do potrebe za širenjem gradova, stvarajući potrebu za novom infrastrukturom i zgradama. To pozitivno utiče na kompanije u građevinskom sektoru koje ostvaruju prodaju izvođenjem poslova s javnim poduzećima za obnovu i izgradnju cesta i pristupnih cesta do već izgrađenih infrastrukturnih objekata. Kako navode analitičari, kompanije iz oba sektora su izložene riziku ovisnosti o angažiranju podizvođača za izvođenje projekata koji u oba sektora čini iznad 48 posto troška u prodaji, međutim, segment visokogradnje je zabilježio rast udjela troškova usluga u prodaji za 2,7 postotnih bodova u 2022. u poređenju s 2021. godinom.
''Kompanije koje se bave izgradnjom zgrada iz S. Makedonije i BiH oslanjaju se na interne kapacitete i ostvarile su više od dvostrukog povećanja prodaje u 2022. godini. One iz segmenta niskogradnje u prosjeku ostvaruju 48,3 posto svoje prodaje iz angažiranja podizvođača, dok izvođenje projekata iz vlastitih kapaciteta ostaje relativno stabilno'', kažu naši analitičari.
Pad cijena nekretnina
Ipak, unatoč povećanju prodaje, profitabilnost (mjerena maržom EBIT) kreće se u srednjem jednocifrenom području uslijed poteškoća izazvanih ratom u Ukrajini. Iako građevinska aktivnost nije zastajala, ona je bila pogođena problemima u lancu snabdijevanja praćenim rastom cijena energije, rada i materijala.
''Kao sredstvo zaštite u svjetlu skupljih materijala, kompanije u građevinskoj industriji povećale su zalihe kako bi osigurale operativni kontinuitet i izbjegle dodatne pritiske troškova ako materijali postanu još skuplji. Potreba za većim zalihama rezultat je pozitivnih stopa rasta prodaje s jedne strane'', navode analitičari.
Kada je riječ o cijenama nekretnina, iako i dalje rastu, naši analitičari primjećuju prve znakove okretanja tržišta uslijed viših kamatnih stopa na stambene kredite.
''Cijene nekretnina u Adria regiji naglo su rasle u posljednjih nekoliko godina, potaknute jeftinim kreditima, dobrim dinamikama tržišta rada i koncentracijom ulaganja ljudi u nekretnine. Očekujemo manju korekciju cijena do kraja godine, praćenu primjetnom korekcijom od 10 posto ili više u 2024. godini kako se tržište smiruje i visoka osnova iz prethodnih godina dolazi do izražaja'', kažu analitičari.
U narednom periodu očekuju daljnje pritiske na troškove rada zbog povećane potražnje za projektima niskogradnje. Najavljeni projekti iz ovog segmenta su intenzivni i zahtijevat će više radne snage. Tu potrebu će kompanije dijelom zadovoljiti "uvozom" stranih radnika – pri čemu će ne samo odbraniti svoju profitabilnost nego i osiguravati operativnu provedbu projekata. Dio potrebne radne snage bit će angažiran iz sektora stanogradnje, budući da cijene stanova ostaju visoke, što smanjuje potražnju u tom dijelu građevinske industrije.
''Očekujemo nastavak niže aktivnosti u izgradnji zgrada, što će potaknuti građevinsku industriju da se više oslanja na projekte niskogradnje u bliskoj budućnosti. Niskogradnja je manje podložna fluktuacijama kamatnih stopa jer projekte finansiraju vlade ili se finansiraju kroz fondove Evropske unije. Pritisak cijena materijala, poremećaja u lancima snabdijevanja i nedostatka radne snage rezultirat će povećanim rizikom za kvalitetu građevinskih radova i nastaviti rezultirati gubicima prihoda, narušavanjem ugleda te potencijalnim kaznama regulatornih tijela'', upozoravaju analitičari Bloomberg Adrije.
